Dizati nove kredite ili reprogramirati stare?

16.08.2022.

17:26

Autor: Studio4/IMS/M.Š./HRT

Analitičar Travnikar o kreditima

Analitičar Travnikar o kreditima

Foto: HTV / HRT

Troškovi života su porasli. Postavlja se pitanje što će biti s kreditima - treba li prije jeseni i mogućih novih poskupljenja dizati nove kredite, reprogramirati stare? Hoće li i koliko od jeseni i krediti poskupjeti, a kamate porasti?

Financijski i kreditni savjetnik Hrvoje Travnikar, direktor Pro grupe, kaže kako je teško bilo što predviđati, ali napominje i kako su početkom srpnja Europska Centralna Banka i Američka Centralna Banka počele podizati kamatne stope.

- Čekamo rujan da vidimo hoće li se to dizanje kamatnih stopa nastaviti. Zapravo se podizanjem pokušava suzbiti ovu inflaciju, jer su zadnjih desetak godina kamatne stope bile na povijesno niskim razinama. U srednjoročnom razdoblju očekuje se podizanje kamatnih stopa, ali ne u katastrofičnom razmjeru kao što neki spominju.

Što se tiče kreditne zaduženosti, kaže kako je građanstvo zaduženo oko 150 milijardi kuna, dok su poduzeća zadužena oko 100 milijardi kuna. Iako ovi iznosi djeluje iznimno visoko, Travnikar napominje kako ima duplo više sredstava koje građani drže u samim bankama.

- Nakon krize sa švicarcima, HNB i država su napravili neke mehanizme da to zaduženje ne ‘eksplodira’. Da to nisu napravili, već bi sada bili zaduženi puno više, ističe. 

Problema s otplatama kredita građana uvijek ima, ističe, no ta brojka od 2021. uglavnom stagnira zbog dobrih metoda izračunavanja kreditne sposobnosti koje je uveo HNB.  

Bez obzira na trenutnu situaciju, Travnikar ističe kako kreditne stope rastu mnogo sporije nego što se čini.

- Kamatne stope su i dalje jeftine, i dalje se neće dogoditi da će one narasti za 1 ili 2 posto u nekom kratkom vremenu. Usporedbe radi, u odnosu prije nekoliko godina kada ste dizali gotovinski ili stambeni kredit, danas su krediti jeftiniji 30, 40, pa i 50 posto ako računamo ukupno plaćenu kamatu. Da, ne rastu plaće i ne prate inflaciju – nešto se mora napraviti i po tom pitanju, ali situacija nije takva da se događa raspad sistema ili nekakva katastrofična situacija, objašnjava.

Smatra kako su mnogi građani i dalje financijski vrlo nepismeni.

- Nažalost, nemamo programe u školama u kojima već same učenike učimo financijskoj pismenosti i kako raspolagati novcem. Zbog toga, kao i zbog događaja u prošlosti, HNB i banke su uvele razne načine obavještavanja klijenata o proizvodima. No, to je i dalje velika hrpa papira koju trebate dobro pročitati da bi shvatili što kupujete. Mi pokušavamo klijente prvenstveno financijski obrazovati, sagledati njihovu situaciju i onda donijeti odluke što napraviti. Dosta njih nas pita trebaju li reprogramirati kredite – to nije pitanje samo sada, bilo je prije, bit će i za pet godina. Treba stalno sagledavati stanje na tržištu i vidjeti što je u tom trenutku isplativo napraviti. Uvijek se isplati reprogramirati. Tada postoje određeni troškovi poput procjene, javnog bilježnika i slično, ali na kraju kroz to objašnjavanje financijskih aspekata klijentima i onoga što se može dogoditi, dolazimo do toga da će reprogramiranje kredita uvijek biti sigurno. Ono što je sada bitno – trenutno su kamatne stope na nižim razinama. Očekujemo da će rasti u nekom omjeru u budućnosti. Bitno je samo naći proizvod koji odgovara klijentu i da je on siguran određeni niz godina, da se refinancira s fiksnom kamatnom stopom na neki dulji period.

Kada prijeđemo na euro 2023.godine s postojećim kreditima neće se ništa dogoditi, ističe.

- Svi krediti koje klijenti imaju u kunama, jednostavno će se pretvoriti u eure. Koliko vam je udio kredita u plaći iznosio u kunama, toliko će sada iznositi u eurima. Na svim kreditima koji imaju fiksnu kamatnu stopu ne mijenja se ništa, nastavlja se dalje otplaćivati po toj kamatnoj stopi i po dogovorenim uvjetima, kaže Travnikar.

Dodaje kako će se manje promjene dogoditi s kreditima vezanim uz promjenjive parametre poput nacionalne referentne kamatne stope (NRS).

- Kod NRS-a, on će se promijeniti u novi NRS koji će biti vezan u eurima. Ako se prepozna da je taj novi NRS viši od ovog trenutnog u kunama, on će se poravnati. Cilj je da se klijenta nikako ne dovede u nepovoljan položaj. Svi oni kojima su krediti vezani uz Euribor ili Libor, nastavljaju ih otplaćivati sukladno tim parametrima. Što se tiče novih kredita koji će stizati 2023, velika većina banaka je odabrala Euribor koji će koristiti kao referentnu kamatnu stopu u promjenjivim kreditima.

Hrvati su jako dobro štediše, smatra – naime, u bankama se trenutno nalazi 380 milijuna kuna depozita građanima.

- Govorimo o dva državna proračuna koja građani drže u bankama. Krajem godine, kada se sve kune sliju u sustav, situacija će biti još bolja, kaže.

- Predviđa se da je nekih 35 milijardi kuna koje građani čuvaju izvan banke – od njih će se vjerojatno van izvući oko 10 milijuna kuna – tada u eurima, a u će bankama ostati još 25 milijardi koje banke mogu ponovno koristiti za kreditiranje gospodarstva ili građana. Uz tih 25 milijardi, s obzirom na to da ulazimo u eurozonu, kada dođe 1.1., HNB će bankama vratiti 8 od 9 posto pričuve jer pričuva tada pada na 1 posto. To je još dodatnih 35 milijardi kuna koje će banke dobiti od HNB-a natrag. Banke će imati više sredstava za plasiranje klijentima, a to znači da će ih pokušati plasirati po nižoj razini. Ulaskom u eurozonu past će i naš rizik države i naša cijena zaduživanja na vanjskim tržištima – samim time postoji velika mogućnost da ćemo, s ovih nekoliko parametara koji će se dogoditi, anulirati veliki dio ovog porasta kamata, zaključuje Travnikar.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!