18:46 / 12.08.2018.

Autor: M.S/HRT

Dižete kredit - evo što trebate uzeti u obzir

-

-

Foto: - / -

Promjena trenda osobito je vidljiva u posljednjih godinu dana, kada je udio kunskih kredita porastao za više od 5 postotnih bodova.
U lipnju je iznos kredita koje građani uzimaju u kunama prvi put premašio one s valutnom klauzulom. Ukupno zaduženje građana iznosi 121,8 milijardi kuna, od čega je 61,8 milijardi (51 posto) - u kunama. Zaduženja s valutnom klauzulom iznose 60 milijardi kuna. Promjena trenda osobito je vidljiva u posljednjih godinu dana, kada je udio kunskih kredita porastao za više od 5 postotnih bodova.

Uzrok tako znatne promjene je prije svega činjenica da je više od 50 tisuća građana imalo negativno iskustvo s kreditima u švicarskim francima, pa sada biraju sigurniju varijantu, zaduženje u domaćoj valuti. Pritom treba reći da je zaduženje u kunama i dalje skuplje od kredita s valutnom klauzulom, ali krediti u kunama jamče da vam mjesečna rata neće divljati zbog moguće promjene tečaja.

Stručnjaci za aktivniju monetarnu politiku

Sve se više dižu stambeni kunski kreditu, iako se i dalje neusporedivo više zadužujemo u kunama kad je riječ o gotovinskim kreditima. Dakle, kada uzimamo nenamjenske gotovinske kredite, u čak 70% slučajeva biramo zaduživanje u kunama, dok je u 30% slučajeva riječ o zaduživanju s valutnom klauzulom. S druge strane, stambene kredite i dalje imamo većinom u stranim valutama, prije svega euru, čak 72%. No, kunski stambeni krediti, kojih ima 28%, bilježe rast od čak 5 postotnih bodova u samo godinu dana, tako da bi se i taj raspon mogao dodatno smanjivati.

Situacija je prilično neizvjesna i toga trebaju biti svjesni svi oni koji planiraju uzeti kredit. U Hrvatskoj je trend da se ukupna zaduženost povećala - u posljednjih godinu dana za gotovo 4 posto i na najvišoj je razini od početka 2016. To je posljedica gospodarskog rasta, povećane potrošnje i načelno je dobar znak, jer je pokazatelj da se kreditna sposobnost građana povećala.

Oni građani koji planiraju uzimati stambeni kredit, bez obzira na to u kojoj valuti, trebaju imati u vidu da će dobar dio tog kredita u konačnici otplaćivati u eurima. Naime, čak i ako bi ulazak Hrvatske u eurozonu išao sporije od onoga što očekuju Vlada i HNB, uzimanje kredita na 20 ili više godina značilo bi da će barem polovinu tog razdoblja kredite plaćati u zajedničkoj europskoj valuti.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!