Dobri turistički rezultati nastavljeni i u rujnu, kampovi bolji nego rekordne 2019.

Hrvatska je i u rujnu zabilježila dobre turističke rezultate. U komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 2,1 milijun dolazaka turista i 11,1 milijun noćenja, što su na godišnjoj razini porasti za 17,8 odnosno 9,2 posto, a u noćenjima i bolji rezultat nego u rujnu 2019., objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku.

Tako je u ovogodišnjem rujnu u usporedbi s istim mjesecom pretpandemijske 2019. godine zabilježeno 4,5 posto manje turističkih dolazaka, ali i 7,4 posto više noćenja turista, ističu statističari.

I u rujnu su prevladavali strani turisti, ostvarili su 1,9 milijuna dolazaka ili 19,3 posto više nego u rujnu 2021. godine, a njihovih 10,5 milijuna noćenja je porast za 9,6 posto. Statistika u rujnu ove u odnosu na rujan 2019. godine registrira manje dolazaka stranih turista, za 6,4 posto, ali i više njihovih noćenja, za 6,8 posto.

Domaći su turisti u rujnu ove godine ostvarili 206 tisuća dolazaka i 601 tisuću noćenja, što su na godišnjoj razini porasti u dolascima za 5,8 posto i noćenjima za 2,5 posto. Osjetnije poraste domaći turisti bilježe u odnosu na rujan pretpandemijske 2019. godinu - u dolascima porast za 17,3 posto, a u noćenjima za 19 posto.

Najviše turista iz Njemačke

Tradicionalno, među stranicima najviše dolazaka i noćenja i u rujnu su ostvarili turisti iz Njemačke, došlo ih je 496 tisuća, a ostvarili su četiri milijuna noćenja. Statistika pritom registrira blagi pad i dolazaka i noćenja turista iz Njemačke u odnosu na lanjski rujan, za 2,1 posto odnosno 5,4 posto, ali i visok porast u odnosu na rujan 2019. godine - u dolascima za 22,7 posto i noćenjima za 30 posto.

Po noćenjima slijede turisti iz Austrije (udio u stranim noćenjima od 10,7 posto ), Poljske (7,8 posto), Češke (5,8 posto), Slovenije i Ujedinjene Kraljevine (po 5,3 posto) te Italije i Nizozemske (po 2,8 posto).

Tradicionalno, najviše je turističkih noćenja u rujnu ostvareno u Istarskoj županiji, 3,6 milijuna, što je na godišnjoj razini porast za 2,4 posto, a osjetniji rast, za 14,2 posto, u odnosu na rujan 2019. godine. Slijede Splitsko-dalmatinska županija s ostvarenih 2,2 milijuna noćenja (u ukupnom broju noćenja udio od 19,8 posto), Primorsko-goranska s 1,9 milijuna noćenja (udio od 16,6 posto), itd.

Devet mjeseci - osjetniji porasti na godišnjoj razini; još nije dosegnut promet iz 2019.

Po podacima DZS-a, u prvih devet mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima turisti su ostvarili 16,2 milijuna dolazaka i 85,7 milijuna noćenja, što je u odnosu na isto razdoblje lani porast dolazaka za 38,9 posto i noćenja za 28,1 posto. No, turistički promet pretpandemijskog razdoblja od prvih devet mjeseci 2019. još nije dostignut te je ostvareno 8,4 posto manje dolazaka, dok su noćenja turista manja za jedan posto, obrazlažu statističari.

Ipak, domaćih je turista i njihovih noćenja bilo više nego u prvih devet mjeseci 2019. godine, i to 12 posto više dolazaka i 10,1 posto više noćenja. Naime, domaći su turisti u prvih devet mjeseci ove godine ostvarili dva milijuna dolazaka i 6,8 milijuna noćenja.

U odnosu na isto razdoblje prošle godine time su zabilježili poraste od 14,2 posto u dolascima i 4,5 posto u noćenjima.

Hrvatsku je u prvih devet mjeseci ove godine posjetilo i 14,3 milijuna stranih turista, koji su ostvarili 78,9 milijuna noćenja, što je za 43,2 posto više dolazaka i za 30,6 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje 2021. godine.

U odnosu, pak, na prvih devet mjeseci 2019. godine stranci bilježe pad u dolascima za 10,7 posto, a u noćenjima za 1,9 posto.

U komercijalnim smještajnim objektima najviše su noćenja među stranicima imali turisti iz Njemačke (udio od 28,8 posto), a slijede gosti iz Austrije i Slovenije (po 9 posto), Poljske (7,9 posto) i Češke (6,9 posto).

Po podacima statističara, strani su turisti u prvih devet mjeseci ove godine najviše noćenja ostvarili u Istarskoj županiji, i to 25,8 milijuna, što je u ukupnim noćenjima stranaca udio od 32,7 posto. Slijede Splitsko-dalmatinska županija, s 15,2 milijuna noćenja stranih turista, te Primorsko-goranska županiji, s 13,5 milijuna noćenja stranaca.

Domaći su turisti, pak, najviše turističkih noćenja ostvarili u Primorsko-goranskoj, 1,3 milijuna što je u ukupnim noćenjima domaćih turista udio od 18,6 posto.

Po broju noćenja domaćih turista u prvih devet mjeseci slijede Splitsko-dalmatinska (1,2 milijuna) te Zadarska županija (1,1 milijun). 

Kampovi bolji nego rekordne 2019.

Kampovi su za 10 posto premašili broj noćenja u odnosu na do sada rekordnu 2019., no sektor upozorava na potrebu snažnijeg poticanja investicija, kaže se u priopćenju Kamping udruženja Hrvatske (KUH) s kongresa hrvatskog kampinga koji se u organizaciji KUH-a održava u Šibeniku.

Uz nautiku i obiteljska seoska domaćinstva, kampovi su već sada premašili rezultate iz 2019. godine, kažu u KUH-u i ističu da su prirodan položaj i investicije doveli hrvatski kamping do vrha ponude na Mediteranu, no novi standardi traže snažna ulaganja u održivost i digitalizaciju.

U hrvatskim kampovima ove godine je do kraja listopada ostvareno 21,2 milijuna noćenja, što je 22 posto više nego lani i deset posto više u odnosu na rekordnu 2019. godinu.

Riječ je o rezultatima koji su nadmašili očekivanja na početku ove godine, rečeno je na kongresu hrvatskog kampinga koji je okupio više od 350 sudionika.

Najviše noćenja ostvareno je u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Zadarskoj županiji, a najveći postotni rast u odnosu na 2019. godinu od 24 posto ostvarili su kampovi Ličko-senjske županije, što obuhvaća sjeverni dio Paga i ličke kampove, sve do Plitvičkih jezera.

- Brojke su ove godine još jednom potvrdile da je kamping, kako u Hrvatskoj, tako i diljem Europe, sve traženiji turistički proizvod. Osim blizine ključnih tržišta i atraktivne prirodne lokacije, jedan od ključnih razloga za takav uspjeh je investicijski val u hrvatskom kampingu u proteklom desetljeću, koji se nastavio - ponešto usporeno, ali ipak intenzivnije od konkurencije, i tijekom kriznih godina, izjavio je direktor KUH-a Adriano Palman.

Hrvatska je prema njegovim riječima jedna od najkonkurentnijih kamping destinacija na Mediteranu, a kada je riječ o kvaliteti kampova, drugi smo u Europi, iza Nizozemske.

Direktor Hrvatske udruge turizma i predsjednik Izvršnog odbora KUH-a Veljko Ostojić kaže da je kriza jasno pokazala kako oni objekti u koje se kontinuirano ulaže imaju najveću potražnju, a oni u koje se ne ulaže imaju sve veće probleme.