14:01 / 17.01.2022.

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/HRT

Dokidanje diskriminacije na poslu

Dokidanje diskriminacije na poslu

Dokidanje diskriminacije na poslu

Foto: HTV / HRT

Žene i muškarci trebaju imati jednake plaće i prilike, zbog čega vodeći hrvatski stručnjaci za ljudske potencijale pozdravljaju Rezoluciju o jednakosti između žena i muškaraca koju je prošli tjedan donio Europski parlament. Neravnopravnost spolova na radnom mjestu dokida se transparentnošću plaća koja podrazumijeva jednaku plaću za jednaki rad, ali i otklanjanjem duboko ukorijenjenih nejednakosti. O kakvoj je rezoluciji riječ i kako će se odraziti na zaposlenike u Hrvatskoj u emisiji Dobro jutro, Hrvatska komentirali su Ivan Vidaš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, te Diana Kobas Dešković, utemeljiteljica Mamforce standarda i direktorica tvrtke Spona Code.

- Ova rezolucija poziva sve države članice da se pozabave svim onim elementima koji su ključni za jednakost na tržištu rada, ali i pristup tržištu rada. To se prije svega odnosi na sam pristup, zatim za uvjete poput dostupnosti socijalnih usluga i brige za ovisne članove kućanstva, za fleksibilne radne uvjete, te cijeli niz elemenata koji su nužni kako bi tu jednakost ostvarili, kaže Vidaš i dodaje kako je bitno skrenuti pažnju i na dvije direktive. U kolovozu moramo implementirati direktivu koja se odnosi na ravnotežu između poslovnog i privatnog života, a koja će donijeti dosta vrlo dobrih elemenata poput jačanja očinskog dopusta. Osim toga imamo i direktivu vezanu uz mehanizme transparentnosti plaća – EU i dalje svjedoči tome da postoji razlika u visini plaća muškaraca i žena, te su sve države članice odlučne da se to smanji, ističe Vidaš.

Kobas Dešković već duže vremena upozorava upravo na nepravednost u iznosima primanja u privatnom i javnom sektoru.

- Ta razlika je u javnom sektoru zapravo zanemariva, dok je u privatnom veća – najviše u financijama i zdravstvu. Ono što je značajnija razlika je da žene viših kvalifikacija, znanja i iskustva rade na poslovima nižeg stupnja složenosti. To se događa zbog takozvane 'kazne majčinstva', što je paradoks. Majčinstvom značajnom doprinosimo obitelji, društvu i održivosti zajednice, a onda su žene na tržištu rada upravo zbog majčinstva penalizirane jer se unaprijed očekuje da će biti manje prisutne i izostajati zbog rodiljnog i roditeljskog dopusta, te da će kasnije više biti na bolovanju što u praksi nije i ne mora biti slučaj, kaže Kobas Dešković i dodaje kako će direktiva uvođenja obveznog očinskog dopusta pomoći u tom slučaju.

Čest je slučaj da se žene na razgovoru za posao pita planiraju li imati djecu ili još djece u slučaju da ih već imaju, a Vidaš ističe kako je to po zakonu o radu apsolutno nedopustivo.

- Postoji članak koji kaže kako takva pitanja nisu dopuštena niti se na njih treba odgovarati. Treba reagirati na to, prijaviti poslodavca i prepustiti slučaj inspekciji rada, kaže i dodaje kako je bitno napraviti dobar sustav i poticaj onima koji se žele uključiti na tržište rada. Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike ulaže veliku pažnju i sredstva u mjere aktivne politike zapošljavanja. Gledajući na godišnjoj razini imamo oko 30 tisuća ljudi koji koriste naše mjere, od čega je 52 posto žena. Želimo stvoriti dodatni poticaj za one koji možda već neko vrijeme nisu uključeni na tržište rada ili im trebaju nekakve dodatne vještine kako bi osvježili svoj set znanja, kaže Vidaš i ističe još neke mjere Ministarstva poput dodatnog staža za roditelje od 2 posto i uvećane rodiljne i porodiljne naknade.

Pandemija je također ostavila snažan pečat na tržištu rada – Kobas Dešković ističe kako je kroz Mamforce certifikaciju primijećeno da su zaposleni vrlo zahvalni za mogućnost rada od kuće i fleksibilizaciju koju su dobili zbog pandemiju.

- To već znamo od ranije i to je dio preporuka s kojima idemo prema resornom ministarstvu, da se treba olakšati i omogućiti fleksibilnost, pogotovo roditeljima djece do predškolske i rane školske dobi. Imamo mehanizama i važno je ono što smo dosada naučili zadržati kao dio redovne prakse i zadržati fleksibilnost za što je izuzetno važan zakon o radu, kaže.

- Europsko zakonodavstvo ide u pravcu da se rodiljne i roditeljske naknade izjednače s redovnim plaćama – malo je zemalja koje to nude, a ono što mi imamo u Hrvatskoj je izuzetno dobra praksa i to se ne čuje dovoljno u javnom prostoru. Ono što je negativno je dug period izostanka s tržišta rada, najbolji je švedski model u kojem postoji fleksibilnost korištenja roditeljskog dopusta što i naš zakon omogućuje. To u praksi znači da nakon nekoliko mjeseci počinju djelomično raditi, a djelomično budu na roditeljskom dopustu, zaključuje Kobas Dešković.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!