07:17 / 07.09.2018.

Autor: P.F./HRT

Dolazi račun "spašavaj nas, Vlado, spašavaj nas, Europska komisijo"

-

-

Foto: - / -

U Uljaniku su potrošili kapital, imaju velike dubioze. Treba im netko tko bi imao 300-400 milijuna eura i bacio ih u tu rupu bez dna. Ne vidim takvog strateškog partnera, smatra Novotny.
U emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" ekonomski stručnjaci Đuro Njavro i Damir Novotny s voditeljicom Elianom Čandrlić Glibotom analizirali su aktualne gospodarske teme.

Brodogradnja je u cijeloj Europi prošla velike strukturne reforme. U Europi imamo vrlo specijaliziranu brodogradnju, vrlo visoke dodane vrijednosti, brodogradnju moderne tehnologije. Da bi to postigao, Uljanik treba velika ulaganja, pitanje čijim novcem i za koga. Vrlo sam skeptičan da se brodogradilište kakvo je ono danas uopće može sačuvati i smatram da ga država našim novcem ne bi trebala spašavati, smatra Njavro.

Strukturne promjene su velike u europskoj brodogradnji. Brzi val promjena prošao je pokraj as. Nekad je brod bio 80% čelik i varenje, a sad je brod 80% tehnologija. Nama trebaju poduzeća s komponentama za brodove, sofisticiranim tehnologijama. Jedan dio brodograđevne industrije trebao bi se okrenuti čeličnim kontrukcijama, gradnji vjetroelektrana. Propustili smo šanse koje su se stvorile na tržištu. Za brodogradjnu nije više vezano toliko radnih mjesta. Radna mjesta nisu toliko ugrožena, a s druge strane imamo na tržištu rada potražnju za radnim mjestima, tako da tvrdnja da će se ta radna mjesta uništiti nije točna, rekao je Novotny.

Bio bih sretan da Hrvatska sučuva što više od brodogradnje, ali veliko je pitanje može li to biti tvrtka poput Uljanika ili je to mala brodogradnja koja ima više perspektive ili treba gledati što se treba raditi, kao u splitskom brodogradilištu. Od komponenti koje čine moderan brod malo se toga proizvodi u Hrvatskoj, rekao je Njavro.

Plan za Uljanik - povjerenica EU-a u Zagrebu

Njihova je budućnost u kombiniranoj proizvodnji nekih manjih kompleksnijih brodova, npr. jedan brod godišnje, biti kooperant u izradi kruzera, remontno brodogradilište s manjim brojim ljudi, s uslugama eksternalizacije. Sve to neće biti bez znanja - nemamo više brodarskog instituta u Zagrebu, u Puli ima brodogradilište, ali nema na sveučilištu specijalizaciju za brodogradnju, nema obrazovanja tog kadra. Šanse postoje, ali potreban je potpuni reset cijelog tog koncepta, smatra Novotny.

U Uljaniku su potrošili kapital, imaju velike dubioze. Treba im netko tko bi sada imao viška 300-400 milijuna eura i bacio ih u tu rupu bez dna. Ne vidim takvog strateškog partnera. Država će još nekoliko godina jamčiti, minimalizirati štetu. Format predstečajne nagodbe vidim kao jedino rješenje, mišljenja je Novotny.

Hrvatska je u proteklim desetljećima dala u poljoprivredu 40 milijardi kuna subvencija, a rezultat je prepolovljena proizvodnja. U potpore brodogradnji dali smo 31 milijardu kuna i vidimo koji su rezultati i problemi. Mi kao zajednica, kao država, kao porezni obveznici, dali smo 70 milijardi kuna u samo dvije industrije, upozorio je Njavro.

Ne mogu prihvatiti tezu da treba dalje silne milijarde kuna poreznog novca, odnosno našeg novca, ubacivati u rupu bez dna, uz dužno puštovanje tim ljudima, posebno mi smeta što se to sada rješava na ulicama, treba to institucionalno rješavati, rekao je Novotny.

Imali smo Agrokor s jednim dominantnim privatnim vlasnikom, na kraju vidimo što se događa. Na drugoj strani imamo Uljanik koji ima usitnjenu vlasničku strukturu i vidimo u kakvu su se tehnološki nepovoljnu situaciju sami doveli. Nema jasnog rješenja - sve se svodi na kvalitetu timova koji vode tvrtku i kako razumiju promjene i kako opstati ili se samo uljuljaju. Za ono što se događa u Uljaniku to je prije svega odgovornost dioničara, nadzornog odbora i uprava jer su potpuno promašili trendove svjetske brodogradnje proteklih desetljeća. Zašto nisu shvatili što se događa u Kini i Južnoj Koreji i tražili neku svoju nišu? Nakon svih tih propuštenih godina dolazi račun "spašavaj nas, Vlado, spašavaj nas, Europska komisijo", rekao je Njavro.

Hrvatskoj treba reforma visokoškolskog obrazovanja koja će biti usmjerena na studenta, na njegove potrebe, koja će razumjeti tehnološki razvoj u svijetu i potrebe budućnosti - to je ono što Hrvatskoj nužno treba. Ako se to ne dogodi, onda ćemo kaskati na svim drugim reformama. Također, širit će se trend koji danas imamo - da nam najambiciozniji, najdinamičniji i najpotentniji dio mlade generacije odlazi studirati izvan Hrvatske, dotaknuo se Njavro reforme obrazovanja, tvrdeći da uskoro nećemo imati kadar za upravljanje tvrtkama, nego da će nam stranci upravljati, a mi ćemo biti drugi ili treći red.

Problem Hrvatske danas je nereformirani javni sektor koji je velik, skup i neefikasan. Privatni sektor to doživljava kao uteg koji mu onemogućuje da bude konkurentan u europskom i svjetskom gospdarskom prostoru i zato se nemojmo čuditi ako nam središta kompanija, a to su točke gdje se plaćaju porezi, sele izvan Hrvatske, zaključio je Njavro.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!