Na rad u Hrvatsku iz tisućama kilometara udaljenih zemalja

Slijedi priča o ljudima koji su, u potrazi za boljim životom, prevalili tisuće kilometara i skrasili se u našoj zemlji, u Šibeniku. Filipinci, Indijci i Nepalci s hrvatskim plaćama uspijevaju uzdržavati svoje obitelji koje su ostale kod kuće u matičnim zemljama. Zadovoljni su i domaći poslodavci koji kažu kako drugog rješenja osim stranih radnika nisu ni imali. Domaće radne snage, jednostavno, nema.

Jun je za posao u šibenskom brodogradilištu saznao putem interneta. Radno mjesto u Europskoj uniji i triput veća plaća nego na Filipinima - potaknuli su ga da se odmah prijavi.

- Svojom plaćom uzdržavam sina i ženu. Ponekad i oca, pa braću i sestre, govori Jun Bolislis Cobcobo. 

Na uvoz radnika - kažu u škveru - bili su prisiljeni. Iz Hrvatske i regije, jednostavno ih nisu mogli dobiti dovoljno. Unatoč kontaktima sa Zavodom za zapošljavanje i srednjim školama. I iznadprosječnoj hrvatskoj plaći.

 - Recimo da jedan dobar varioc u aluminiju, s naknadama, s nešto malo prekovremenog rada i reorganizacijom rada - netto dobiva kod nas oko 10 tisuća kuna, govori direktor Iskra brodogradilišta Šibenik Roko Vuletić.

Stranim radnicima brodogradilište uz to osigurava smještaj i hranu. Što u turističkoj Dalmaciji nije jeftino, pa su staru upravnu zgradu preuredili u hostel s radničkim restoranom.

No, nije lako raditi tisućama kilometara daleko od voljenih.

- Previše mi nedostaju. Ovdje radim tri godine. I toliko dugo nisam bio u Indiji, kaže među ostalim Swami Laxman Krishna. 

Filipinski radnici već su zaštitni znak ovoga šibenskog baštinskog hotela. Johnna nije mogla naći posao na Filipinima. Otišla je najprije u Katar, a prije više od tri godine Srednji istok zamijenila je - Hrvatskom. Polako uči i jezik, što nije lako.

- Like welcome greetings. Like, I can say - dobar dan, kaže Johnna Pauline Hinola. 

I ovdje imaju besplatan smještaj i hranu, pa Kent svojima šalje pola plaće. Mnogi se u Lijepoj našoj kane zadržati.

- Iskreno govoreći - Hrvatska me ostavila bez riječi. Ovo je jedna od najboljih zemalja, a ljudi su topli, susretljivi i vrlo ljubazni, smatra Kent Hayonay. 

Hrvatski poslodavci od države traže da im izađe u susret kako bi našim građanima osigurali bolje uvjete odnosno plaće za poslove koje sada rade stranci. No to je samo jedan od problema, kažu.

- Jedni u špade, drugi u kupe! Tržište rada i poslodavci imaju druge uvjete odnosno zahtjeve i potrebe za radnom snagom. A mi uvijek već, po staroj šabloni, 50 godina školujemo iste ljude, koji tih profila više ne treba i nema ih, kaže predsjednik Obrtničke komore Šibensko-kninske županije Joso Smolić. 

Mnogo je teža zadaća, stoga, dobiti potrebnu radnu snagu u Hrvatskoj nego nadomjestiti je - stranim radnicima.