17:13 / 09.02.2018.

Autor: Prof. dr. Tihomir Domazet

Domazet: Kako prevenirati nove rizike i izazove?

Tihomir Domazet

Tihomir Domazet

Foto: - / -

Jasno je da je globalni financijski sustav sve više ranjiv. Stoga ekonomska politika Hrvatske treba pripremiti odgovore ne te nove rizike i izazove te djelovati 'ex ante', uvjeren je Domazet.
Potres je bio na najsnažnijoj burzi na svijetu, Njujorškoj burzi (The Dow Jones industrial average), kada je pala za 1.175 poena, što je najveći pad u povijesti u jednom danu ili 4,6%. Potres ili golemi poremećaj prelio se odmah na financijska tržišta diljem svijeta.

Tako je i Hrvatska burza pala za 2,5.

Dopustite podsjetiti da smo jedini kod nas predvidjeli ovakva kretanja odnosno poremećaj: Domazet za HRT: Zašto je došlo do potonuća na burzama

Zatim su slijedile analize, koje su uglavnom objašnjavale, prema njihovim ocjenama, glavne uzroke poremećaja. Ipak, prvu je, doista utemeljenu, dao HRT te se ocjenjuje da je to do sada vrlo relevantna ocjena i analiza.

Nažalost, negativna kretanja na gotovo svim svjetskim burzama nastavila su se do danas.

Naime, Njujorška burza je poslije blagog oporavka dugog dana, treći dan ponovno „potonula u crveno“, tako da je ukupni pad veći od 10 posto. Azijske burze nastavile su tonuti i danas, što pokazuju podaci glavnih burzi. Burze u Europi također su i danas imale crvene indekse, odnosno pad vrijednosti.

Svi su glavni sektori jučer u SAD-u bili u padu, dakle sektor financija, tehnologije i diskrecijska potrošnja, što signalizira ulagačima na nepovoljna kretanja, neugodnosti s kamatnim stopama i izgledima za višu inflaciju.
Iako je DJI na početku rada u blagom rastu, još su pristupne posljedice i neizvjesnosti u budućnosti.

Budući da financijski analitičari s pravom upozoravaju na problem rasta kamata u SAD-u, to potvrđuju podaci o kamatama na obveznice u raznim dijelovima svijeta: Međutim, još se traži odgovor na najveće financijsko pitanje danas - je li ovaj, iako golem financijski poremećaj, trenutačan ili ima dalekosežnije posljedice.

Pritom su gotovo svi "zaboravili" banke. Naime, i najveće banke imaju teškoća s poslovanjem jer kamate su vrlo niske, a također trebaju proći stres-test FED-a, zbog čega najveće banke kreću u rizične aktivnosti kao što su (1) trgovanja i (2) derivati, jer ne mogu uspješno poslovati s niskim kamata koje daju zajmodavcima. Naprimjer, Citigroup, JPMorgan i Goldman Sachs prošle su godine (od ožujka 2017.) povećavali svoje poslovanje derivatima tko da svaka od njih drži izvanbilančno derivate u iznosu od 40.000 do 50.000 milijardi dolara.

Kad se upozorava na problem (velikih) banaka, naprimjer Citigroup ima 25 posto svog kreditnog portfelja u komercijalnim i industrijskim zajmovima koji zarađuju samo 167 baznih bodova i još 25 posto u zajmovima za nekretnine, koji zarađuju samo 262 bazna boda, dok je trošak financiranja relativno visok jer se jako oslanja na offshore institucionalne fondove.

Pritom valja razumjeti da pad burzovnih dionica ne stvara uvijek financijsku krizu i ekonomski pad, međutim, ipak treba upozoriti da kombinacija precijenjenih dionica, prezaduženosti banaka, nedovoljno nadziranog financijskog sustava, visoka zaduženost u drugim sektorima i rastuća nejednakost sveukupno snažno podsjećaju na financijska i ekonomske kretanja 1929. i 2007.

Istovremeno, već postoje analize da SAD neće ove godine imati ekonomski rast 3%, kao što je najavljivano, već možda samo pola od toga, dakle oko 1,5%, a to možda upozorava na potrebu analiziranja nastanka negativnih kretanja u gospodarstvu, s ekonomskim padom, koji suvremena ekonomska znanost naziva – Minsky moment. Pojednostavnjeno, Minsky moment je stanje u ekonomiji kada se poslije krize investitori sve više pouzdaju u novi rast.

Međutim, upravo je to razdoblje, odnosno neposredno nakon krize, kada gospodarstvo opet raste, a razina duga upravo počinje rasti, odnosno to je točka koju Minsky objašnjava kao ekonomski ciklus. Minsky ističe da "...prirodna točka kada se počinje analizirati odnos duga i dohotka jest uzimanje gospodarstva s proteklim ciklusom, a sada se ostvaruje rast. Nakon toga dolazi do pada, zasićenosti i to je novi ciklus. Dakle, postavlja se pitanje je li ovo Minsky moment. Već se može sada zaključiti da će nova kriza početi u financijskom sektoru SAD-a, vrlo vjerojatno u izvanbilančnom dijelu najvećih banaka (što je prije navedeno). To će potaknuti rast nelikvidnosti koja uzrokuje pad vrijednosti sve, prije svih, najlikvidnije imovine (US Treasuries, američke trezorske zapise), to će potaknuti (daljnju) prodaju imovine na pozicijama (što je Minsky nazvao “selling out position to make position”) i dovodi do Fisherove dinamične deflacije duga (debt-deflation dynamic). Dodatno, izvjesnost ovih kretanja bit će u rukama Trumpove administracije.

Sve prethodno navedeno upućuje na rast i sve veći rizik fragilnosti financijskog sektora (SAD-a) te ono što nas treba najviše zanimati, moguće posljedice ovakvih kretanja na male otvorene ekonomije kao što je Hrvatska.

Može se stoga izvući sljedeći zaključak: izvjesno je da je globalni financijski sustav sve više ranjiv, koji zajedno s teškoćama najvećih banaka ima nove izazove i rizike. Stoga ekonomska politika Hrvatske, umjesto beskrajnih rasprava o provođenju reformi, treba pripremiti odgovore ne te nove rizike i izazove i djelovati 'ex ante'.

Možemo već sada reći koje su to mjere ekonomske politike koje se mogu podvesti pod ekonomske reforme, o čemu ćemo dati nešto šire objašnjenje u sljedećem obraćanju.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!