Doznajte koliko se štedi na kontinentu, a koliko u primorju

U financijskoj imovini kućanstava i dalje dominiraju depoziti, no vidljiv je trend smanjenja njihova udjela, a građani ih sve manje oročavaju, istaknuto na okruglom stolu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) u povodu Svjetskog dana štednje, 31. listopada.

Upravo je ovo bila tema o kojoj se razgovaralo u emisiji Studio 4, s gošćom Vanjom Dominović, pomoćnicom direktora sektora za financijske institucije, HGK.

Dominović je rekla kako depoziti stanovništva još uvijek predstavljaju najveći dio u ukupnoj financijskoj imovini hrvatskih građana.

- Depoziti građana u kreditnim institucijama za kolovoz ove godine, dosegli su 208 milijardi kuna. 58 posto otpada na kontinentalnu Hrvatsku, a 42 posto na 7 primorskih županija. Najveća koncentracija, čak 20 posto, je u gradu Zagrebu, rekla je Dominović i dodala da gledano po cjelokupnom broju stanovnika, Hrvati po stanovniku imaju 49 tisuća kuna depozita.

Najveće depozite imaju građani Istarske županije, a to je oko 73 tisuće kuna po stanovniku, s nešto više od 69 tisuća slijedi Grad Zagreb, u Primorsko-goranskoj županiji to je iznosilo 67 tisuća kuna, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nekih 150 kuna manje. Najmanji depoziti po stanovniku su u Vukovarsko- srijemskoj županiji, a iznse 21 tisuću kuna po stanovniku.

Dominović je naglasila kako su ukupni depoziti za cijelu Hrvatsku rasli 4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a najveći se rast bilježi na području Osječko-baranjske županije, čak 11 posto. Jedini pad depozita je u Zagrebačkoj županiji i to za 5 posto.

Struktura depozita u kreditnim institucijama se mijenja. Udio oročenih depozita se smanjio na ispod 50 posto, a građani se orijentiraju na najlikvidnije depozite.

- Unatoč izrazito niskim kamatama, građanima je važna dostupnost sredstava, visoka likvidnost, a i kamate na depozite na transakcijskim računima nisu predmet poreza na kapitalnu dobit, istaknula je.

Dominović je rekla kako se građani okreću ulaganjima u nekretnine, raste imovina investicijskih fondova, a rastu i ulaganja u mirovinske fondove, posebice u 3. fond.

- Kamatne stope u bankama su izrazito niske i kreću se od 0,33 posto za kunske depozite, a 0,20 posto za devizne depozite, rekla je Dominović.

Kod donošenja svake investicijske odluke, važno je dobro se informirati i svatko treba donijeti odluku koja je primjerena njemu. Treba odrediti koji su naši ciljevi koje želimo ostvariti i koliki je vremenski horizont u kojim želimo ostvariti ciljeve, te iznos sredstava koji možemo izdvojiti, ukazuje Dominović.

Istaknula je kako zadnji podaci, iz 2015., o financijskoj pismenosti građana govore kako je financijska pismenost kod  hrvatskih građana 11,7 od ukupno 21 bod te smatra kako s time ne možemo biti zadovoljni, posebice ako vidimo da mlađi od 19 godina imaju još nižu razinu financijske pismenosti, a to je 9,3 boda.

- Ako to usporedimo s drugim zemljama, a u istraživanju je bila 31 zemlja, mi smo na samom dnu ljestvice. Ispod nas su samo Bjelorusija i Poljska, rekla je.

2015. godine donesen je Nacionalni strateški okvir za razvoj financijske pismenosti i temeljem tog okvira rade se planovi aktivnosti za svaku godinu.

- U odnosu na 2015. godinu kada smo krenuli, s obzirom na mnoštvo provedenih aktivnosti glede financijske pismenosti građana, puno toga je napravljeno i nadam se da bi u sljedećem istraživanju podaci za nas trebali biti puno bolji, naglasila je Dominović.