09:52 / 03.12.2018.

Autor: HRT

Drilo: Digitalna ekonomija može poduprijeti rast BDP-a

-

-

Foto: - / -

Što radimo krivo, na koji bismo način trebali to sve skupa pokrenuti, koliko ubrzati da bi stigli druge i postati konkurentni?
Digitalna ekonomija raste sedam puta brže od tradicionalne ekonomije, a jedino u Hrvatskoj tradicionalna ekonomija raste brže od digitalne jer većina sektora nije prepoznala vrijednost digitalne ekonomije što dovodi do velikog zaostatka u odnosu na druge zemlje EU-a. Zašto smo u velikom zaostatku u odnosu na ostatak Europe, koliki potencijal nudi digitalna ekonomija, što bi trebali napraviti da se potakne i ubrza njezin rast neka su od pitanja na koja smo potražili odgovore u emisiji "Poslovni tjedan". 

U emisiji su gostovali državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić, voditelj McKinseyevog ureda za Hrvatsku Tomislav Brezinščak, predsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela Davorin Štetner i predsjednik HUP-ove Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti Boris Drilo. Emisiju je uredila i vodila Sandra Leskovar.

Na pitanje što treba promijeniti i gdje smo najlošiji, Brezinščak je rekao da je McKinsey napravio stručnu studiju u kojoj priča o digitalizaciji hrvatske ekonomije pod nazivom: "Hrvatska kao potencijalni novi izazivač u digitalnom ringu". "Tijekom studije došli smo do nekoliko saznanja. Dvije su glavne poruke. Prva je da u sklopu ekonomskog rasta u budućnosti - digitalna ekonomija je vjerojatno jedini faktor koji može ostvariti taj rast. Mi vjerujemo da potencijal do 2025. može biti dodatni inkrementalni BDP od 8 milijardi eura. Što se tiče samog tržišta rada mi vjerujemo da će do 2030. godine digitalna ekonomija utjecati na 800.000 radnih mjesta u Hrvatskoj.

Do bi se digitalna ekonomija pokrenula potrebna je podrška. Upitan da komentira najavu kako bi 2019. trebala biti godina digitalizacije, Gršić je rekao da država sve ove godine, posebno za mandata ove Vlade, radi enormne napore da pokrene postupke digitalizacije u Hrvatskoj. "Prepoznali smo digitalizaciju kroz tri stupnja digitalizacije. Jedan je digitalizacija gospodarstva, drugi je digitalizacija javne uprave i treći je digitalno društvo građana koje se prvenstveno treba baviti digitalnim vještinama i digitalnom uključivošću svih građana u digitalno društvo. Naravno sve skupa u jednom okruženju kibernetičke sigurnosti. To su neki pravci u kojima razvijamo digitalno društvo. Da bi se postigli bolji rezultati nego danas potrebno je bilo osigurati sredstva", rekao je.

"Moram naglasiti veliki interes ove Vlade, osobito premijera koji u svakom govoru spomene digitalizaciju kao jedan od važnih smjerova kojima RH treba ići, ali i svih drugih ministarstava i ministara koji su svjesni potrebe digitalizacije", dodao je.

Na pitanje treba li privatni sektor krenuti, gospodarstvenici, pa forsirati da im država omogući neke stvari ili obrnuto? Gospodin Drilo smatra da treba ići u paraleli. "Što se tiče samog privatnog sektora on je već krenuo na taj put. Posebno ako pogledamo segment velikih poduzeća koja su već značajno odmakla u procesu digitalizacije - uvođenju novih tehnologija, u automatizaciji. Ono gdje mi definitivno imamo prostora za napredak je dio malog i srednjeg poduzetništva. To je dio koji zapravo treba educirati. Koji kroz različite mjere treba stimulirati da hrabrije krene u smjeru digitalizacije. Ono što mi iz perspektive HUP-a stalno navodimo, a jednim je dijelom i u skladu s onim što kolege iz McKenseya danas govore, je da digitalna ekonomija može poduprijeti rast BDP-a. Ako samo pogledate ICT sektor danas u RH vidite da je to sektor koji raste duplo brže nego BDP. Sektor koji ostvaruje dvoznamenkaste stope rasta u izvozu. TO je, uz telekomunikacije, sektor koji najviše investira - svake godine jedan Pelješki most", naglasio je. 

Štetner je rekao da bi se vratio na početak i objasnio da je digitalizacija proces pretvaranja analognog u digitalno. "Ona je krenula 60-tih godina u Americi kad su američke banke počele prebacivati poslovanje iz analognog u digitalno. Mi sad 2018. pričamo o digitalizaciji. Koliko smo mi otraga?", upitao je.

"Naravno, država treba pokrenuti neke procese. Imali smo jedno dobro savjetovanju u Rapcu, pokazali su nam kako je to Estonija napravila. Rekli su da je najvažniji sektor pravosuđe, koji mora stvoriti jasan zakonodavni okvir za što lakši prelazak iz analognog u digitalno. To su komplicirani i kompleksni problemi, ali država treba pokazati primjerom. Kao što dobar zakonodavni okvir stvoren za Uber omogućuje i drugim igračima da sudjeluju. To je dobar primjer kako smo riješili stvari. Imamo i dobar primjer s e-građanima", rekao je.

"žalostan je podatak da internet bankarstvo koristi svega 30 posto građana. To je zabrinjavajući podatak. No Država treba biti lider ako želimo stvoriti dobre okvire za digitalno društvo", istaknuo je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!