Država ne reže proračunski deficit na račun visine plaća u javnom sektoru

Ministarstvo financija je reagiralo na navode prenesene u nekim medijima o tome da se proračunski deficit reže na račun visine plaća zaposlenika u javnom sektoru, kazavši da je deficit u rebalansu ostao na planiranih 2,7% BDP-a te poručilo da Vlada vodi konstruktivne pregovore sa sindikatima u duhu socijalnog partnerstva i vjeruje u postizanje dogovora.

Povodom nekih navoda prenesenih u medijima o planiranoj visini deficita i njegovog mogućeg rezanja na račun visine plaća zaposlenika u javnom sektoru nakon rebalansa, iz Ministarstva financija radi pravovaljanog informiranja javnosti navode da je deficit državnog proračuna nakon rebalansa ostao na planiranoj razini od 2,7% BDP-a.

Međutim, kako ističu, rezultati financijskog poslovanja lokalne i regionalne države, izvanproračunskih korisnika i ostalih pravnih osoba koje su statistički uključene u sektor opće države (prema metodologiji ESA 2010) bolje su od planiranih, pa će iz toga razloga deficit opće države u 2022. iznositi 1,5% BDP-a.

Pojašnjavaju da se opća država sastoji od središnje države, lokalne i regionalne države i fondova socijalne sigurnosti, pri čemu Ministarstvo financija upravlja državnim proračunom i nema kontrolu nad proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Ističemo kako Vlada vodi konstruktivne pregovore sa sindikatima javnih i državnih službenika u duhu socijalnog partnerstva i vjeruje u postizanje dogovora, navodi se u reakciji Ministarstva financija.

Podsjetimo, na pregovorima u utorak Vlada je korigirala svoju ponudu sindikatima tako da sada predlaže povećanja osnovice za plaće četiri posto od 1. listopada i dva posto od 1. siječnja iduće godine, no sindikati javnih službi kažu da je to njima i dalje neprihvatljivo.

Prethodna ponuda koju su sindikati odbili bila je povećanje od dva posto od 1. travnja 2023.

- Korigirali smo ponudu tako da smo ovih dodatnih 2% pomaknuli na 1. siječanj 2023. Osnovica je već povećana u svibnju za 4%, a zajedno s ovim predloženim povećanjima, ukupno povećanje iznosi deset posto, rekao je u utorak nakon pregovora ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

Dodao je da je ponuđeno i povećanje božićnice za 2022. sa sadašnjih 1.500 na 1.750 kuna, te povećanje regresa i božićnice u 2023. za dodatnih 250 kuna.