Ravnatelj Porezne uprave: Sustav fiskalizacije radi pouzdano i sigurno

Prema najnovijim podacima Porezne uprave, u sustavu Fiskalizacija 2.0 dosad je 290.956 poreznih obveznika razmijenilo e-Račune. Do jučerašnjeg dana ukupan broj fiskaliziranih e-Računa premašio je 24 milijuna 617 tisuća, a uspješnost u razmjeni e-Računa je 99,7 posto. U Poreznoj upravi zadovoljni su dosadašnjim rezultatima, a velikih zamjerki, čini se, više nemaju ni poduzetnici.

Ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša bio je gost središnjeg Dnevnika HTV-a, gdje je govorio o početnim izazovima uvođenja Fiskalizacije 2.0. Istaknuo je da su teškoće u početku bile kombinacija tehnoloških i organizacijskih razloga.

- Rekao bih da je bilo i jednih i drugih razloga nespremnosti. Neki su se jednostavno počeli prekasno spremati. Bilo je tu i neusklađenosti pojedinih dionika koji su međusobno trebali razgovarati.

Istaknuo je i napredak sustava. 

- Kroz period od 1. ožujka broj uparenih računa je 99,7 posto. Shvaćamo da postoji još 0,3 posto koje je potrebno adresirati. Iza tog broja postoji konkretan račun, konkretan poduzetnik i mi težimo da i taj postotak e-računa bude uspješno razmijenjen, istaknuo je.

Sustav se stabilizirao, ali primjedbe sada sve više dolaze u obliku prijedloga za automatizaciju procesa, što je upravo i cilj fiskalizacije, rekao je.

- U početku smo dobivali primjedbe tehničke prirode – koji KPD se treba upisati, koja je šifra, kako upisati, gdje. Sada nas više zanimaju prijedlozi kako dodatno unaprijediti sustav, što nas veseli jer želimo automatizirati cijeli postupak izdavanja računa.

Informacijski posrednici

Osvrnuo se i na informacijske posrednike. 

- Informacijski posrednici su jedna od bitnih karika u cijelom lancu razmjenjivanja računa. Oni su prepoznati u zakonu o fiskalizaciji i zakonu o kibernetičkoj sigurnosti kao ključna karika, i posvećena im je posebna pažnja, rekao je Kutleša.

Dodao je kako se s njima održavaju redoviti sastanci, pogotovo u dijelu međusobne komunikacije – kako s Poreznom upravom, gdje se razvijaju platforme, tako i među samim posrednicima koji razmjenjuju račune poreznih obveznika.

Glavni cilj reforme

Ravnatelj Kutleša istaknuo je da je glavni cilj reforme digitalizacija poslovanja.

- Osim toga, imamo i dodatne ciljeve, a to je svakako i dodatna kontrola koja proizlazi iz samog sustava. U realnom vremenu posjedujemo račune, što djeluje odvraćajuće na pokušaje poreznih prijevara, naglasio je Kutleša.

Otpornost sustava na kibernetičke napade

Na pitanje o otpornosti sustava na kibernetičke napade i moguće unutarnje kvarove, Kutleša je rekao kako zasad nisu imali značajnijih incidenata. 

- Naravno, nijedan sustav nije 100 posto siguran. Propisali smo, kroz zakon o fiskalizaciji i kroz zakon o kibernetičkoj sigurnosti, najstrože kriterije. U svakom trenutku pratimo što se događa ne samo s informacijskim posrednicima, nego sa cijelim sustavom. On je stabilan i radi od početka stabilno. Ove brojke najbolje pokazuju o kojim volumenima se radi – govorimo o 25 milijuna računa koje su prošle kroz ovaj period uspješno, istaknuo je.

Dodao je da su standardi Porezne uprave u pogledu sigurnosti kompleksniji i jači u odnosu na usporedive zemlje koje nisu propisale kroz zakon o kibernetičkoj sigurnosti praćenje cijelog sustava.

Fiskalizacija 2.0

U 78 dana, koliko je proteklo od početka godine, Fiskalizacija 2.0 prošla je različite faze - od početnog nesnalaženja, preko uhodavanja, do konačne stabilizacije.

- Činjenica je da u zadnjih mjesec, mjesec i pol dana imamo vrlo malo upita od naših članova u vezi fiskalizacije, što će reći da ima sve manje i manje problema, ali je bilo potrebno neko vrijeme da se sve to uhoda. Uhodavanje je i koštalo nešto i činjenica je da je bilo previše stresa i ne bi me čudilo da su neki dobili šećernu bolest - to me stvarno ne bi čudilo, rekao je Boris Podobnik, predsjednik Udruge Glas poduzetnika.

U Poreznoj upravi svjesni su težine uvođenja nove faze fiskalizacije, ali ističu i mnoge prednosti za državu i poduzetnike. Nakon početnih troškova, porezni obveznici godišnje će uštedjeti 120 milijuna eura.

- Mi smo u Poreznoj upravi itekako svjesni da promjena načina izdavanja računa, prelazak na e-Račun je jako zahtjevan, i svjesni smo svih prilagodbi koje su se morale napraviti i dogoditi, ali činjenica je da digitalizacija donosi uštedu u poslovanju, istaknula je Marijana Vuraić Kudeljan, zamjenica ravnatelja Porezne uprave.

Uz troškove koje su imali poduzetnici, najveći dio tereta fiskalizacije podnijeli su računovođe, koji su se posljednjih mjeseci više bavili fiskalizacijom nego uobičajenim poslom.

- Morali smo biti u početku i IT stručnjaci da bi im objašnjavali način poslovanja, tako da se nismo mogli većim dijelom baviti našim krucijalnim poslom. A sada bi ipak posao računovođe trebao biti da isključivo kontrolira poslovanje i da bude savjetodavno tijelo poduzetnika, rekla je Tanja Vilović Šipuš, porezni specijalist i računovodstveni forenzičar.

I za 34 informacijska posrednika, među njima i Finu, bilo je ovo burnih nekoliko mjeseci.

- Nakon burnog i turbulentnog razdoblja gdje je bilo stvarno puno usklađivanja, nejasnoća, uparivanja među informacijskim posrednicima, možemo reći da smo ušli u fazu stabilizacije. Puno je bolje nego što je bilo, naročito zbog toga što su se postrožile kontrole na validacijama računa, rekla je Andreja Kajtaz, direktorica Sektora digitalnih rješenja, Fina.

Još je mnogo detalja koje treba popraviti da bi uspješnost naplate e-Računa bila 100-postotna, no čini se da je najteža, početna faza Fiskalizacije 2.0, ipak privedena kraju.