EIB povećava ulaganja u klimatske projekte na više od bilijun eura do 2030.

22:14 / 04.06.2022.

Autor: M.Š./Hina/HRT

Anton Kovačev

Anton Kovačev

Foto: Patrik Macek / PIXSELL

Europska investicija banka planira do 2030. uložiti više od najavljenih bilijun eura u projekte koji se bave ublažavanjem klimatskih promjena, a od toga će, prema novom planu, najveći dio biti usmjeren na obnovljive izvore, najavio je u subotu predstavnik EIB-a u Hrvatskoj Anton Kovačev.

Kovačev je naveo da je Europska investicijska banka (EIB) zbog krize prouzrokovane ratom u Ukrajini odlučila povećati ulaganja u projekte koji se bave ublažavanjem klimatske krize i zaštitom okoliša, tako da je izvjesno da će buduća ulaganja premašiti ranije planiranih bilijun eura.

- U suštini, svi dobri projekti koji se bave navedenim pitanjima i koji se kandidiraju, bit će financirani, istaknuo je Kovačev u subotu u razgovoru za Hinu.

Dodao je da će EIB uz financijsku podršku također pružati i savjetodavnu pomoć u realizaciji navedenih projekata.

Okolišna pitanja, rekao je, koja su do sada bila jedan od četiri prioriteta EIB-a, sada su glavni prioritet.

Na okolišna pitanja je otpadalo otprilike 20 do 25 posto, rekao je Kovačev, istaknuvši da se to sada povećava na 50 posto, a unutar toga najveći udio otpast će na zelenu energiju, odnosno obnovljive izvore energije, zbog rastuće klimatske i energetske krize.

EIB je banka EU-a, ali već dvije godine to je i klimatska banka, s posebnom zadaćom u okviru Zelenog plana, da do 2030. u zelenu energiju uložimo jedan bilijun eura, rekao je Kovačev ranije ovog tjedna na panelu u sklopu konferencije Dani dobrog vjetra u Dubrovniku u organizaciji udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske.

O većim ulaganjima u projekte obnovljivih izvora energije na istoj je konferenciji govorila i direktorica ureda Europske banke za obnovu i razvoj u Hrvatskoj, Viktoria Zinčuk. Ona je istaknula da financiranje više nije "usko grlo", odnosno problem, kada je riječ o realizaciji projekata obnovljivih izvora.

No istaknula je da je potrebno i "više energije u sektoru".

- Kad kažem energije, ne mislim na obnovljivu energiju, nego na preuzimanje rizika, i što se tiče investicijske strane, odnosno banaka, ali i unutar javnog sektora, poručila je Zinčuk.

Na konferenciji u Dubrovniku govorilo se i o cijenama energenata u kontekstu aktualne energetske krize. Mislav Slade-Šilović, stručnjak za energetiku iz tvrtke PwC, naveo je da se do 2030. godine očekuje stabilizacija veleprodajne cijene električne energije na domaćem tržištu.

- Međutim, i dalje je to više nego dvostruko više od cijena koje su korporacije naučile plaćati po nekim standardnim ugovorima u razdoblju oko 2020. godine, rekao je Slade-Šilović.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!