Energetska kriza pogurala ulaganja kompanija u solare u Hrvatskoj

Strah od rasta cijena energenata zbog sukoba na Bliskom istoku ponovno je aktualizirao važnost obnovljivih izvora energije, poglavito u gospodarstvu, a podaci ukazuju da su ulaganja u solarne elektrane u Hrvatskoj snažno ubrzana nakon 2022. godine.

S početkom sukoba na Bliskom istoku proširio se globalni strah od rasta cijene energenata. Već u prvih 24 sata na od prve ispaljene rakete bojazan se očitovala na svjetskim, ali i domaćim burzama. Stručnjaci koji se bave problemom energetike upozoravaju na rast cijena energenata. Neki od njih po tom su pitanju ukazali na sreću u nesreći, a riječ je o tome što je rat počeo u vrijeme kad je pred nama sve više sunčanih dana, što donosi veću proizvodnju električne energije iz solarnih elektrana.

Iz publikacije Ministarstva gospodarstava Energija u Hrvatskoj vidljivo je da su ulaganja u obnovljive izvore energije počela naglo rasti 2022. godine. Gledano iz perspektive ratnih sukoba, taj rast podudara se s početkom rata u Ukrajini, koji je uz ostalo imao za posljedicu divljanje cijene energenata.

Građani ugrađuju solare potaknuti subvencijama

Osim građana koji su na krovove svojih domova instalirali solarne panele što su potaknule i subvencije Vlade, županija i gradova, gospodarski subjekti također su u znatnoj mjeri počeli koristiti energiju sunca ne bi li se koliko-toliko zaštitili od cjenovnih udara energenata.

Iako su se prve solarne elektrane u Hrvatskoj počele vidljivije instalirati nakon 2010. godine, njihova instalirana snaga i broj elektrana godinama su rasli relativno sporo da bi unazad pet godina, a poglavito od izbijanja rata u Ukrajini brojke vidljivo skočile.

Iz HERA-e su Hini predočeni podaci prema kojima je u 2015. godine ukupna proizvodnja solarnih elektrana iznosila 53.000, pet godina kasnije 96.000, a 2024. porasla je na 596.000, da bi prošle godine dosegla 1.045.000 megavatsati električne energije.

Na distribucijskoj mreži HEP-ODS-a u veljači 2026. bilo je priključeno oko 44 tisuće sunčanih elektrana. Najveći dio čine kućanstva njih oko 36 tisuća koristi solarne elektrane za vlastitu potrošnju, s ukupnom instaliranom snagom od 292 megavata.

Uz to, oko pet tisuća solarnih elektrana posjeduju poduzetnici koji proizvode električnu energiju za vlastite potrebe, ukupne snage 491 megavat, dok je još tri tisuće elektrana u vlasništvu poduzetnika koji električnu energiju proizvode za tržište, s instaliranom snagom od 779 megavata, podaci su HERA-e. Jednostavnije rečeno, kućanstva posjeduju najveći broj elektrana, ali daleko najveći proizvođači su poduzetnici.

Prema podacima energetskog pregleda, sunčane elektrane danas su drugi najveći izvor među novijim obnovljivim izvorima energije u Hrvatskoj, odmah iza vjetroelektrana. Uz njih, u strukturi obnovljivih izvora sudjeluju i elektrane na biomasu, bioplin, male hidroelektrane te geotermalna postrojenja.