Energetska obnova - iskustva zadovoljnih i nezadovoljnih

Mnoge su zgrade stare i dotrajale, i vape za obnovom. Kako i ne bi kad je većina stambenog fonda izgrađena prije 30 godina. Novac iz Europske unije može pomoći stanarima da lakše podnesu tu veliku investiciju. Dosadašnja su iskustva suvlasnika obnovljenih zgrada podijeljena. Neki kažu da je ušteda znatna, a drugi pak da je minimalna.

Od četiri nebodera na zagrebačkim Srednjacima, tri su obnovljena. Nakon završenog posla - stanari računaju jesu li tom investicijom na dobitku ili gubitku.

- Uštede se najviše očituju u računima za grijanje. Ti računi zagrijanje su sada manji za neki 100, 150 kuna, mi kad smo išli u cijelu priču s obnovom, morali smo podignuti cijenu pričuve, ali sad se  ta razlika kompenzira na neki način s manjim grijanjem, govori predstavnik stanara Branko Lončarec.

Sada imaju novu fasadu, prozore... Na razdjelnike gledaju drugim očima.

- Ja sam zapravo bio najprije za, onda kad se to ugradilo strašno protiv, zato što razdjelnici funkcioniraju tek u onom trenutku kada se energetski zgrada obnovi, jer kad vi sve stanove dovedete u istu razinu onda se to tek isplati. Nama su se sad razdjelnici pokazali kao odlična investicija, dodaje Lončarec.

Pričuvu su prije energetske obnove plaćali 3 i pol kune po četvornome metru, sada 7. I tako deset godina. 60% novca povučeno je iz fondova EU-a. No nije svaka obnova ista: mnogo je detalja koji utječu na krajnju cijenu.

- U cijeloj toj priči jako je važno gledati zgradu da je to kao nekakva firma. Vi morate imati ulazne račune, izlazne račune, to sve skupa kontrolirati  i pokušati što više utjecati na to da vam što više novca ostane u pričuvi, koju onda možete kvalitetnije iskoristiti, pojašnjava Lončarec.

Ali nisu tako prošli stanari Ulice Andrije Žaje. I oni su dio novca dobili iz fondova, no smatraju da je obnova njihove zgrade završila katastrofalno.

- Prošlo je svega par mjeseci i već se lagano osjećaju negativne posljedice te energetske obnove, od pucanja fasade, do PVC stolarije koja je počela lagano klimati, do toga da je ona sama instalirana na loš način, imamo da nam puše sa strana i da ne nabrajam sve druge negativnosti koje će se u budućnosti pokazati, govori Igor Krsnik.

Dio stanara, koji nisu zadovoljni obnovom, sada na sudu dokazuje da su oštećeni. Kako bi se utvrdilo pravo stanje, sud je angažirao protupožarnog i građevinskog vještaka.

Iz nalaza stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina stoji: "U ovom projektu zakazali su svi sudionici, projektant, izvođač, nadzor, ali i investitor. Međutim, pravu štetu i opasnost snose stanari. Hoće li ići i kolika bi bila cijena sanacije u građevinskom smislu, teško je reći. No nema cijene kad je riječ o zaštiti ljudskih života. Zato treba hitno izvesti bar neke radove."

- Energetska obnova ne funkcionira u Hrvatskoj. Ministarstvo graditeljstva koje je sve to skupa potegnulo, ono nema nikakav način da projekte   građevinske niti da izvođače radova kontrolira. Znači to se sve radi, bez sistemske, bez sustavne kontrole, rekao je Zdenko Pavić, stanar Ulice Andrije Žaje.

Njihova je zgrada iz 1938. Pričuvu bi sada trebali plaćati čak 14 kuna po četvornome metru. U 2020. planira se financijski poticati energetska obnova i privatnih kuća. Natječaj bi trebao biti raspisan u prvoj polovini iduće godine. Uz to ide i novi krug sufinanciranja obnove višestambenih zgrada. Sve detalje - iznose na računima ili izvedbu - stanari moraju budno pratiti, kako energetska obnova ne bi krenula u pogrešnom smjeru.