Fondovi EU-a neće presušiti: Očekuje se veći fokus na gospodarstvo

Europska sredstva neće presušiti, naprotiv, u sljedećem proračunskom razdoblju Hrvatska može računati na još veći iznos nego dosad, poručuju iz Vlade. No koliko ta sredstva doista uspješno koristimo i koji će biti glavni prioriteti u novoj financijskoj perspektivi, u kojoj nam je Europska komisija procijenila nešto manje od 17 milijardi eura, bile su ključne teme o kojima smo razgovarali u radijskoj emisiji U mreži Prvog.

U posljednje vrijeme u medijima se sve češće provlači tema da novca neće biti dovoljno. Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Mikuš Žigman takve navode odbacuje, ističući da za njih nema uporišta.

- Ako pogledamo aktualno razdoblje, Hrvatska kroz sadašnji WFO i operativne programe ima na raspolaganju gotovo 14,5 milijardi eura, uz dodatnih 10 milijardi iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Prema prijedlogu Europske komisije, za sljedeće financijsko razdoblje od 2027. do 2034. predviđeno je 16,8 milijardi eura. Dakle, i dalje je riječ o značajnim iznosima koji su planirani za Hrvatsku, poručila je Mikuš Žigman.

Naglasila je kako fondovi "neće nestati", već će Hrvatska i u idućoj perspektivi imati priliku i dalje ih koristiti.

Svoju je perspektivu o iskorištenosti europskih fondova iznijela i Ana Fresl, konzultantica za EU fondove iz HUP-a, ističući da je Hrvatska u proteklim godinama doživjela iznimno povijesno razdoblje rasta.

- Hrvatska je u posljednjih pet godina rasla 23 posto – više nego ijedna zemlja u okruženju. Dobrim dijelom to možemo zahvaliti europskim fondovima, naglasila je Fresl. Prema izračunima Europske komisije, Hrvatska je povukla najviše sredstava po stanovniku u cijeloj Uniji – čak 619 eura po glavi stanovnika.

To je, kaže, rezultat kombinacije redovnog višegodišnjeg financijskog okvira i znatnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, budući da je Hrvatska, uz Grčku, bila među najpogođenijima pandemijskom krizom. Tome se pridodao i Fond solidarnosti, aktiviran nakon razornih potresa.

- Tih otprilike 25 milijardi eura, uključujući dio koji je u obliku zajma, bila je golema injekcija koja se snažno osjetila u Hrvatskoj. I mislim da smo je vrlo dobro iskoristili, dodala je.

Napominje da će se možda u idućim godinama osjetiti nešto slabiji intenzitet sredstava u optjecaju jer se prethodni izvori, uključujući NPOO, vremenski preklapaju. No uvjerena je da će Hrvatska uspješno realizirati i ovu financijsku omotnicu.

- Kao i do sada, mislim da ćemo uspjeti potrošiti sve što nam je na raspolaganju. Pred nama je nekoliko ambicioznih godina u kojima trebamo realizirati preostalih oko 90 posto raspoloživih sredstava. A paralelno se već trebamo početi baviti kvalitetnim planiranjem sadržaja za sljedeće razdoblje i raspoloživih 6,8 milijardi eura, rekla je Fresl.

Uvijek može bolje

Ministrica Mikuš Žigman pritom naglašava da u sustavu uvijek ima prostora za poboljšanja.

- Naravno da uvijek može bolje. U suradnji s kolegama iz Hrvatske udruge poslodavaca puno razgovaramo o tome gdje sustav možemo unaprijediti – da bude dostupniji, brži i s predvidljivijim rokovima. Na tome kontinuirano radimo, istaknula je.

Podsjetila je da se pravila korištenja EU fondova stalno prilagođavaju i nadograđuju, ali i da ministarstva imaju dvojaku zadaću. S jedne strane, kaže, moraju što jednostavnije i brže staviti sredstva na raspolaganje krajnjim korisnicima, bilo javnom sektoru ili privatnim poduzetnicima. S druge strane, obvezni su osigurati da se taj novac troši zakonito, bez nepravilnosti – a kada se nepravilnosti i dogode, potrebno ih je ispraviti i provesti povrate sredstava.

- Zato moramo održavati ravnotežu između brzine i dostupnosti s jedne, te odgovornosti prema javnom novcu s druge strane. Ne smijemo zaboraviti da su europski fondovi ujedno i novac naših poreznih obveznika. Hrvatska uplaćuje u zajednički europski proračun, a kroz fondove nam se taj novac vraća natrag u obliku projekata i programa. Upravo zato važno je da svaki euro bude potrošen transparentno i u skladu sa zakonom, poručila je ministrica.

Više sredstava usmjeriti prema gospodarstvu

Fresl je poručila da je najvažnije u novom financijskom razdoblju što veći dio raspoloživih europskih sredstava usmjeriti prema gospodarstvu.

Istaknula je da je u ovom trenutku teško precizno procijeniti koliki je udio svih europskih fondova završio u gospodarstvu, jer se sredstva povlače iz više različitih izvora. No u novom razdoblju, kaže, to će biti jednostavnije pratiti jer će sve biti objedinjeno u jednom programu.

- Sjedamo za stol i prvi put imamo jedan program, što će nam omogućiti jasnije razgovore i preciznije planiranje, navela je.

Naglasila je da se država u prethodnim godinama snažno razvijala, da je BDP dosegnuo rekordne razine te da čak 37 posto svih javnih nabava prošle godine potječe iz EU fondova – uključujući i nacionalno sufinanciranje.

- Vidi se da je jako puno uloženo u javni sektor, i da se izrazito puno izgradilo. Na konferencijama gradonačelnici često kažu da su izgradili gotovo sve što im je trebalo i da bi sada voljeli više ulagati u gospodarstvo svoga grada, dodala je.

Upravo zato očekuje da će se u novoj perspektivi naglasak snažnije preusmjeriti prema poduzetništvu.

Mikuš Žigman istaknula je da analize pokazuju kako je značajan dio europskih sredstava već usmjeren prema gospodarstvu.

- Zbrojili smo sredstva koja idu iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te iz aktualne financijske omotnice i dolazimo do 2,7 milijardi eura namijenjenih gospodarstvu. Ne treba pritom zaboraviti ni činjenicu da poduzetnici sudjeluju u provedbi brojnih projekata kroz javnu nabavu, pružanje usluga ili izvođenje radova financiranih europskim sredstvima, što gospodarstvu donosi višestruke koristi, poručila je.

Naglasila je kako snažno podupire da se i u novoj financijskoj perspektivi značajan dio alokacije usmjeri na jačanje konkurentnosti i produktivnosti poduzeća. Podsjetila je da se i na razini Europske unije već dulje upozorava na tehnološko zaostajanje u odnosu na brzo rastuće ekonomije, što je snažno utjecalo na oblikovanje budućeg višegodišnjeg financijskog okvira.

- Izvješća pripremljena kao podloga za novi proračun jasno upućuju na potrebu poticanja konkurentnosti, i to će zasigurno biti naglašeno i u budućem financijskom proračunu, rekla je.

Konkretne potpore, dodala je, neće biti široko dostupne kao horizontalne mjere, već će biti usmjerene prema projektima koji stvaraju visoku dodanu vrijednost – visokim tehnologijama, istraživanju, inovacijama i umrežavanju hrvatskih poduzetnika u europske lance vrijednosti.

- Kroz takve projekte stvaraju se uvjeti za razvoj novih proizvoda i usluga te jačanje pozicije naših tvrtki na zajedničkom tržištu od 500 milijuna stanovnika, naglasila je ministrica.

Izrazila je zadovoljstvo što i predstavnici HUP-a prepoznaju pozitivne makroekonomske trendove i napredak Hrvatske u korištenju europskih fondova.

- Vjerujem da zajedničkim radom možemo nastaviti tim putem, poručila je ministrica.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku!