Euro podijelio zastupnike: Višestruka korist ili pad standarda?

Vladin prijedlog o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatsku od 1. siječnja iduće godine podijelio je saborske zastupnike - dok jedni u tome vide višestruku korist, drugi tvrde kako će to značiti dodatan pad standarda hrvatskih građana.

Prednosti od uvođenja eura vide Reformisti i HSLS, ali i HSS i SDP.

- Ulazak u eurozonu, Hrvatskoj i njenom gospodarstvu pružit će ogroman kišobran u geostrateškoj poziciji u ovim turbulentnim i kriznim vremenima, rekao je Darko Klasić (HSLS).

Krešo Beljak (HSS) pozdravio je, kako kaže, napokon uvođenje eura.

- Ne smatram da je datum loš, nego da kasnimo zbog toga što Hrvatska kasni sa svim integracijama koje smo željeli, ustvrdio je.

- Nema dvojbe da je ulazak u eurozonu uspjeh svake zemlje, pa tako i Hrvatske, dodala je Anka Mrak Taritaš (Glas) koja se nada da će korist od uvođenja eura nadmašiti eventualne nedostatke.

U ovom trenutku, nemam razloga u to sumnjati, rekla je zastupnica i nabrojila koristi od uvođenja eura: uklanjanje valutnog rizika, smanjivanje troškova zaduživanja, niže troškove transakcija, poticaj izvozu i stranim ulaganjima.

- Ovo je najbolje što se Hrvatskoj moglo dogoditi, suglasan je Boris Lalovac (Klub SDP-a).

Grozdana Perić (Klub HDZ-a) istaknula je kako je riječ o procesu za koji se Hrvatska dugo pripremala, da Hrvatska provodi sve obveze sukladno rokovima i da je dosad ispunila sve uvjete, stabilnost cijena, tečaja i stabilnost javnih financija.

Drugačije na uvođenje eura gleda Marijan Pavliček (HS), koji kaže da se ulaskom u eurozonu ništa neće promijeniti, dapače, standard građana dodatno će pasti.

Dokazano je, u svim zemljama koje su ušle u eurozonu u prvih nekoliko mjeseci, odnosno godinu dana, znatno su porasle cijene roba i usluga, a plaće i mirovine to nisu pratile i Hrvatska tu neće biti izuzetak, smatra zastupnik.

Upozorio je da će prosječna mirovina biti 300 eura, a 'vekna' kruha euro i pol pa će umirovljenik 10 % mirovine davati za kruh.

- Dobro došli u Hrvatsku u Europskoj uniji u 21. stoljeću, rekao je.

I Zvonimir Troskot (Most) tvrdi da hrvatsko gospodarstvo nije spremno za ulazak u eurozonu, da nije napravljena ni jedna ozbiljnija strukturna reforma, da Hrvatska ne povlači pravovremeno novčana sredstva iz EU, ne štiti poljoprivredno zemljište, nema fleksibilnu ekonomiju.

Kaže i da smo u zadnjih osam godina poklonili Njemačkoj 170 milijardi kuna jer smo protjerali više ljudi nego Jugoslavija u 46 godina.

-  Svakom novom recesijom, kad uđemo u europodručje, nastavit će se ubrzavati iseljavanje Hrvata u dijasporu, ustvrdio je.

Stephen Nikola Bartulica (DP) rekao je kako analiza pokazuje da euro služi jakim ekonomijama, državama poput Njemačke, Nizozemske, a upozorio je i na velike financijske interese, pa i neodgovorno ponašanje nekih fondova i banaka unutar eurozone.

- Kad se Grčka spašavala, na kraju je računica bila da ne smije napustiti eurozonu, jer su vlasnici grčkog duga njemačke i francuske banke koje ne bi preživjele taj šok, kazao je.