Europska industrijska proizvodnja ubrzala; Hrvatska ispod prosjeka

Industrijska proizvodnja u EU i eurozoni ubrzala je u veljači, a u Hrvatskoj rast je bio upola slabiji od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci europskog statističkog ureda.

Industrijska proizvodnja u zoni primjene zajedničke valute porasla je u veljači prema sezonski prilagođenim podacima za 1,5 posto u odnosu na siječanj, kada je uvećana za revidiranih jedan posto, objavio je Eurostat.

U EU porasla je za 1,4 posto, za puni postotni bod snažnije nego u prvom ovogodišnjem mjesecu, prema revidiranom podatku.

U eurozoni je najviše porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 2,2 posto u odnosu na mjesec ranije., a u sličnom je postotku uvećana i na razini EU-a. U prethodnom je mjesecu na oba područja gotovo stagnirala.

Slijede netrajna potrošačka dobra, s rastom proizvodnje za 1,9 posto u eurozoni i za 2,4 posto u EU, koji signalizira stabilizaciju nakon snažnog pada na početku godine.

Oporavila se i proizvodnja energije, koja je na oba područja porasla nešto više od jedan posto u odnosu na siječanj kada je više-manje stagnirala.

Hrvatska uz Poljsku i Bugarsku

Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u veljači na mjesečnoj razini rasla industrijska proizvodnja u Belgiji, za 6,1 posto. Slijede Luksemburg i Grčka s rastom proizvodnje od gotovo pet posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u veljači prema sezonski prilagođenim podacima porasla za 0,7 posto u odnosu na siječanj kada je uvećana za 0,9 posto, pokazuju Eurostatove tablice. Isti postotni rast bilježile su u veljači i Bugarska i Poljska, a blizu je i Litva s 0,8-postotnim rastom proizvodnje.

Najveći pad proizvodnje bilježila je pak Slovenija, za 3,6 posto. Slijede Finska i Portugal gdje je smanjena za 2,3 odnosno za dva posto.

Eurostat nije raspolagao jedino podacima za Cipar.

Manja proizvodnja energije

Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja porasla je u veljači za dva posto u eurozoni i za 2,1 posto u EU, približno dvostruko snažnije nego u prvom ovogodišnjem mjesecu.

Najviše je na oba područja rasla proizvodnja kapitalnih dobara, za gotovo 10,5 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.

Porasla je i proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 3,3 posto u eurozoni i za 5,8 posto u EU.

Proizvodnja energije smanjila se pak za 3,3 odnosno 4,2 posto.

Ponovo skok u Irskoj

Među zemljama EU-a najveći rast proizvodnje na godišnjoj razini i u veljači je bilježila Irska, za 25,3 posto. Blizu su ponovno Malta i Danska, s rastom od 17,1 odnosno 15,7 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u veljači prema kalendarski prilagođenim podacima pala na godišnjoj razini za 1,6 posto, nakon 2,9-postotnog smanjenja u siječnju, pokazuje Eurostatovo izvješće. Blizu je Bugarska s padom proizvodnje za 1,8 posto.

Najveći pad bilježila je Estonija, za 7,4 posto. Slijede Litva s padom proizvodnje od 6,9 posto, te Slovačka i Rumunjska gdje se smanjila za 4,7 posto.