11:06 / 09.05.2022.

Autor: M.Š./Hina/HRT

Europske burze blago pale na početku tjedna

Burza - ilustracija

Burza - ilustracija

Foto: whiteMocca / Shutterstock

Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro burzovni indeksi blago pali, što je ponajviše posljedica pada cijena dionica u rudarskom i tehnološkom sektoru.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,1 posto, nakon oštrog pada prošloga tjedna.

Jutros je londonski FTSE indeks pao 0,18 posto, na 7.374 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,27 posto, na 13.637 bodova, a pariški CAC 0,28 posto, na 6.240 bodova.

Najviše su jutros pale, u prosjeku 1,6 posto, cijene dionica u rudarskom sektoru, što je posljedica pada cijena sirovina zbog usporavanja kineskog gospodarstva, velikog potrošača sirovina.

A zbog povećanja kamatnih stopa u SAD-u i mnogim drugim zemljama svijeta, znatno su, 1 poto, pale i cijene dionica u tehnološkom sektoru, kojima ne odgovara okruženje s višim kamatama.

I na azijskim su burzama cijene dionica pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 1,3 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo više od 2 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji i Južnoj Koreji skliznule između 0,1 i 1,3 posto. U Hong Kongu se zbog praznika danas ne radi.

Pad indeksa posljedica je strahovanja ulagača da bi agresivno zaoštravanje monetarne politike američke i drugih najvećih središnjih banaka u svijetu moglo usporiti ionako usporen rast globalnog gospodarstva.

Najviše zabrinjavaju loši trendovi u Kini jer su gospodarski pokazatelji sve slabiji, dok su restriktivne mjere protiv širenja koronavisrusa u nekim gradovima, uključujući Šangaj, sve strože jer vlasti ne odustaju od politike nulte tolerancije COVID-a.

Ulagače zabrinjava i monetarna politika američkog Feda, koji je nakon povećanja ključnih kamata za 0,50 postotnih bodova prošloga tjedna najavio daljnja povećanja cijene novca.

Na tržištu novca procjenjuje se da će do srpnja ključna kamata Feda iznositi između 1,75 i 2 posto, dok sada iznosi od 0,75 do 1 posto. Do kraja godine mogla bi, pak, iznositi oko 3 posto.

Zbog toga su jutros u minusu i američki terminski indeksi, više od 1 posto, što najavljuje pad cijena dionica na Wall Streetu u ponedjeljak, treći dan zaredom.

Niz povećanja kamata, sve agresivnija komunikacija protiv inflacije, unatoč slabljenju aktivnosti u Kini i Europi, novi planovi za zabranu kupovanja ruske nafte... To je dovelo do sumornih izgleda da će trajnija visoka inflacija natjerati središnje banke na povećanje kamata, unatoč oštrom usporavanju rasta gospodarstava, pišu analitičari Barclaysa u osvrtu na situaciju na tržištima.

U fokusu ulagača bit će ovoga tjedna, među ostalim, izvješće o potrošačkim cijenama u SAD-u, koje će biti objavljeno u srijedu.

U prvom tromjesečju temeljna stopa inflacije na godišnjoj razini iznosila je 5,6 posto. To je previsoko za Fed i vjerujemo da čelnici središnje banke neće biti mirniji dok se temeljna stopa rasta cijena ne spusti na 0,2 posto na mjesečnoj razini.

No, Fed nije jedina središnja banka suočena s inflacijskim pritiscima. I signali iz Europske središnje banke sve su agresivniji, pišu analitičari ANZ-a u osvrtu na situaciju na tržištima.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!