Ilak: Financijska pismenost ključna je i prije i nakon zaduživanja

Dugoročni trend pokazuje smanjenje broja blokiranih osoba za 1 posto u odnosu na siječanj 2025. Znači li to da smo financijski pismeniji i da bolje upravljamo svojim novcem? O tome je u emisiji Studio 4 govorila Vinka Ilak, članica Uprave Fine.

Istaknula je kako je "trenutno oko 197.000 blokiranih" građana.

Trend blokada u padu

- Trend je dugoročno u padu, kako smo i pretpostavili 2018. godine kada je napravljena reforma, kada se veliki broj blokiranih smanjuje. Čisto radi reference, 2016. i 2017. godine broj blokiranih je bio oko 327.000. Sada je 197.000 što je značajan pad, ali ono što je najvažnije, trend je silazan i ide prema dolje, rekla je Ilak.

Naglasila je da je više uzroka takvom trendu.

- Jedan je bolja gospodarska situacija, veća plaća, veća zaposlenost odnosno niska nezaposlenost, ali dio je, to je možda subjektivni dojam u Fini, ali vidimo da je sve manje ovrha, ovršenici sve više pismeni, traže svoja prava, aktivno su uključeni, pregledavaju svoje podatke na e-Građanima, traže potvrde, prigovaraju kada trebaju prigovarati i puno su aktivniji, što i je cilj, pojasnila je.

Financijska pismenost

Govoreći o financijskoj pismenosti, istaknula je da je riječ o širokom pojmu.

- On podrazumijeva splet nekakvih vještina, znanja i stavova koji nam pomažu da donosimo dobre financijske odluke kako bismo spriječili nastanak dugovanja. Osim upravljanja budžetom, podrazumijeva i osnovna znanja o financijskim proizvodima, što su krediti, kartice, kako se obračunavaju kamate i svijest o tome kako naše financijske odluke dugoročno dovode do određenih posljedica, rekla je.

Navela je i primjer.

- Osoba koja je financijski pismena kada ide dići kredit, ne gleda samo kolika će joj biti rata, nego gleda koliki ukupni iznos će otplatiti nakon isteka kredita, kolika je kamatna stopa, kolika je efektivna kamatna stopa i razumije to na osnovnoj razini. Naravno, ne mora biti diplomirani ekonomist ili pravnik, ali te vještine bi trebalo usvojiti, naglasila je.

Dodala je kako financijska pismenost uključuje i poznavanje poreznih pravila.

- Primjerice, znati kako rasporediti dijete na poreznu karticu, kako bi se iskoristila porezna olakšica u maksimalnom iznosu. To su sve neke vještine koje možemo uključiti pod financijsku pismenost, rekla je.

Što učiniti kada dug već nastane

Govoreći o situacijama kada je dug već nastao, istaknula je važnost aktivnog pristupa.

- Financijska pismenost u tom segmentu znači da vi aktivno krenete rješavati taj problem. Prvi korak bi svakako bio otići provjeriti sve informacije, raspitati se oko toga koje su vam mogućnosti, što sve možete, kontaktirati vjerovnike. Ne samo doći do duga kojeg ne možete podmiriti, nego i kada do njega dođete, kako doći do informacija, gdje se obratiti, što poduzeti, da iz njega što prije izađete, rekla je.

Posebno je izdvojila servis Fine.

- Na e-Građanima postoji servis Fine koji se zove e-Dugovanja. Ako ste u blokadi, imate blokiran račun, imate ovrhe, na e-Građanima možete u svakom trenu provjeriti stanje svih vaših dugova. Ako vam je jutro sjela plaća, možete točno vidjeti koji dio duga je zatvoren, koliko je ostalo duga, koliko je od toga kamate, koliko je glavnice. Možete preuzeti sve isprave, primjerice ako ste zaboravili koji je to dug i od kojeg vjerovnika, pojasnila je.

Kaže kako su najčešća pitanja ovršenika kako postupati s naslijeđenim dugom.

- Veliki broj građana ne zna da kada naslijedi dug, za taj dug odgovara samo do visine vrijednosti onoga što je naslijedio. Ako je naslijedio 1000 eura, a dug pokojnog ostavitelja je bio 100.000 eura, onog trenutka kada nasljednik isplati 1000 eura, on dalje više nije dužan, ali je to dužan sam u postupcima isticati, pojasnila je.

Dodala je da se građani mogu obratiti i na besplatni telefon [phone], te da su brojni odgovori dostupni i na web stranicama.

"Ako je zdrav, nije dug sam po sebi nešto loše"

Govoreći o zaduživanju, istaknula je da "nije dug sam po sebi nešto loše".

- Postoji zdravi dug koji nam služi da ispunimo neke svoje životne potrebe i kojeg možemo servisirati, kojeg možemo plaćati bez da nam narušava kvalitetu života. Onaj dug koji nije dobar je dug u kojeg uđemo stihijski, za kojeg nismo razmišljali kako ga pokriti i onda se dovodimo da taj jedan dug kojeg ne možemo pokriti refinanciramo s drugim i najčešće uđemo u spiralu koju više ne možemo riješiti, rekla je.

- Tada dolazi do ovrhe i posljedica, kazala je.

- Ako dođete do problema i ne možete vraćati dugove, banka vam je dužna ponuditi alternativne načine kako riješiti dug, ili vam ponuditi da plaćate na duži rok ili nižu kamatu ili otpis dijela duga. Svakako bih pozvala da se obratite vjerovniku, pogotovo ako je banka, rekla je.

Redovni stečaj potrošača

Osvrnula se i na redovni stečaj potrošača.

- Redovni stečaj je krajnje rješenje i služi za one građane koji su trajno toliko prezaduženi da kroz neku projekciju idućih desetak godina, možda i više, ne bi mogli zatvoriti svoje dugove. To su oni dužnici koji ukupno imaju veće obveze nego što imaju imovinu, pojasnila je.

- Za te dužnike stečaj potrošača je jedino rješenje koje im omogućuje da mogu krenuti od nule, kazala je.

Naglasila je da nakon razdoblja provjere, koje ne može trajati dulje od tri godine od zaključenja stečaja, svi dugovi prestaju.

- Nakon isteka tog roka provjere, taj potrošač kreće kao osoba s nula eura duga. Svi dugovi prestaju. Međutim, u tom postupku će se prodavati nekretnine i pokretnine, sva imovina. Postoji iznimka da sud može odlučiti da se ne proda jedina nekretnina ako u njoj živite i služi za osnovno zadovoljenje potreba, ali to sud procjenjuje s obzirom na okolnosti, rekla je Ilak.

O nasljeđivanju duga

Govoreći o nasljeđivanju duga, pojasnila je što su nasljednici dužni podmiriti u slučaju da iza pokojnika ostanu i dugovi.

- Sve ovisi koliko ta kuća vrijedi. Treba se uzeti neka procijenjena vrijednost koliko bi ta kuća vrijedila. I dužni su vraćati kredit skroz do visine vrijednosti te kuće, rekla je.

Navela je i konkretan primjer.

- Ako kuća vrijedi 100.000 eura, a kredita je ostalo neplaćenog 200.000 eura, onog trenutka kada nasljednici isplate 100.000 eura, oni dalje dug više nisu dužni plaćati. Međutim, ako su naslijedili kuću od 100.000 eura, a dug je 50.000 eura, tada će cijeli dug trebati platiti, pojasnila je.

- Vjerovnik može ići u ovrhu na plaći protiv nasljednika kao da je to i pokojnik. Jedina je razlika što bi pokojnik odgovarao trajno i neograničeno imovinom, a nasljednici odgovaraju samo do visine naslijeđenog, naglasila je.

Dodala je i da se nasljednici mogu odreći nasljedstva.

- Ako se odreknete nasljedstva, dajete negativnu nasljedničku izjavu u samom ostavinskom postupku i tada niste navedeni kao nasljednik u rješenju. U tom slučaju vas nitko nikad niti ne može tražiti niti pokrenuti ovrhu protiv vas za dugove ostavitelja, rekla je.

Osvrnula se i na situacije kada je račun pod blokadom, a postoji više vjerovnika.

- U pravilu, osnovno pravilo je "tko prvi njegova djevojka", znači redoslijed prvenstva se ostvaruje onim redom kako su ovrhe zaprimljene. Tko je prvi pokrenuo ovrhu, on ima pravo prvi se namirivati i tek što se namiri raniji vjerovnik prelazi se na idućeg vjerovnika, pojasnila je.

Istaknula je jednu važnu iznimku.

- Radi se o uzdržavanju djeteta, odnosno alimentaciji. Alimentacija kada god dođe, ona preskače sve vjerovnike i uvijek je na prvom mjestu. Dok se ne naplati alimentacija, druge tražbine se neće naplaćivati, naglasila je.

Govoreći o zadužnici, objasnila je o kakvoj je ispravi riječ.

Zadužnica 

- Zadužnica je isprava koju sam dužnik daje vjerovniku. Za samu zadužnicu dužnik mora otići kod bilježnika i svojevoljno je solemnizirati, izdati i predati vjerovniku. Samom zadužnicom dužnik se unaprijed obvezao i pristao na to da vjerovnik može u bilo kojem trenutku protiv njega pokrenuti ovrhu, rekla je.

Naglasila je da je riječ o ozbiljnom instrumentu.

- Dao je jedan instrument u ruke vjerovniku u kojem je vjerovnik u jačem položaju. Ako vjerovnik pokrene ovrhu, na dužniku je da pred sudom osporava da ta tražbina ne postoji, istaknula je.

Dodala je da zadužnice najčešće traže banke te da su one pod nadzorom HNB-a i imaju stroga pravila postupanja.

- Ako vam je s druge strane banka ili neki provjereni vjerovnik koji ima uređen sustav zaštite potrošača, tada je situacija sigurnija. Međutim, treba biti iznimno oprezan ako zadužnicu dajete u ruke vjerovniku za kojega niste sigurni kako će postupiti s njom, upozorila je.

Zaključila je kako zadužnicu ne treba izbjegavati jer je i koristan instrument koji olakšava obvezno-pravne odnose i ishođenje kredita, ali je, kako je naglasila, važno biti svjestan njezine ozbiljnosti i opreza pri njezinu davanju i povratu.