Blokada preuzimanja Ljubljanske burze: pravni ili politički razlozi?

Blokada Finina preuzimanja Ljubljanske burze otvara pravna i politička pitanja – stručnjak Miha Juhart objašnjava razloge odluke, mogući sudski epilog i širi regionalni kontekst.

Namjeru Hrvatske financijske agencije (FINA) da postane većinski vlasnik Zagrebačke, ali i Ljubljanske burze, zaustavila je slovenska Agencija za tržište vrijednosnih papira (ATVP), odbivši izdati potrebnu suglasnost za preuzimanje. Kao razlozi neslužbeno se navode upitni poslovni imidž Fine te provjera mogućih poveznica s kriminalnim radnjama, uključujući i pranje novca. Odluka je izazvala snažne reakcije i otvorila niz pitanja o mogućim posljedicama za gospodarske odnose dviju država.

O toj temi u Studiju 4 je govorio prof. Miha Juhart s Pravnog fakulteta u Ljubljani, stručnjak za funkcioniranje tržišta kapitala i burzi, koji je odluku slovenske agencije stavio u širi pravni i regulatorni kontekst.

'Ne radi se o radikalnoj nego o redovitoj regulatornoj odluci'

Juhart ističe kako se ne radi o politički motiviranom potezu, već o standardnom regulatornom postupku u kojem agencija procjenjuje primjerenost investitora.

– Razlozi za odbijanje dozvole mogu biti široki i odnose se prije svega na ugled investitora i mogućnost učinkovitog nadzora. Agencija ima pravo procjenjivati reputaciju onoga tko želi steći udio u burzi, objašnjava.

Dodaje kako osobno nije imao uvid u službeno obrazloženje odluke pa ne želi nagađati o konkretnim razlozima, ali ističe da Fina ima pravni mehanizam žalbe i mogućnost pokretanja sudskog postupka.

Ako Fina uloži žalbu, slovenski sud može preispitati odluku regulatora. Prema Juhartu, sudska praksa u takvim slučajevima nije jednoznačna. U nekim slučajevima sud potvrđuje odluke agencije, u nekima ih poništava. Teško je predvidjeti ishod jer se radi o kompleksnoj prosudbi, kaže.

Ima li političke pozadine?

Iako se u dijelu javnosti i medija odluka povezuje s predstojećim parlamentarnim izborima u Sloveniji ili osjetljivim hrvatsko-slovenskim odnosima, Juhart smatra da je takvo tumačenje prenaglašeno.

– Ne vjerujem da je ova odluka motivirana izborima ili političkom kalkulacijom. Odnosi među susjedima jesu osjetljivi, ali ovdje se prije svega radi o regulatornom pitanju, naglašava.

Na pitanje može li se odluka povezivati s prijašnjim slučajevima, poput sporova vezanih uz Ljubljansku banku, Juhart potvrđuje da i prijašnje ponašanje investitora može biti dio procjene njegova ugleda.

Juhart smatra da je malo vjerojatno da će se ovaj slučaj rješavati političkim pregovorima dviju država i kaže: "Sudovi su neovisni i politika teško može izravno utjecati na ishod. Ako dođe do postupka, on će se voditi prema pravnim pravilima i standardima demokratske države". 

O monetarnoj politici i stranom vlasništvu nad bankama

Slovenija je, poput većine zemalja eurozone, osjetljiva na pitanja monetarne politike, no velik dio odlučivanja nakon uvođenja eura prebačen je na razinu Europske središnje banke (ECB), objasnio je Miha Juhart. Govoreći o vlasništvu nad slovenskim bankama, istaknuo je kako je većina njih danas izravno ili neizravno u stranom vlasništvu, uključujući i najveće – Novu Ljubljansku banku i OTP banku, koja je dio mađarske bankarske grupe.

Juhart je upozorio i na institucionalne probleme, navodeći kako Slovenska središnja banka trenutačno nema imenovanog guvernera, što smatra lošom praksom za funkcioniranje ključnih državnih institucija. Osvrnuo se i na način zaduživanja država, istaknuvši da je izdavanje obveznica standardan model financiranja, a tržišta na kojima se one plasiraju biraju se prema najpovoljnijim uvjetima.