Trošimo više nego ikad: Kako se financijski oporaviti nakon blagdana?

Ako ste se istrošili tijekom blagdana i smišljate kako izgurati mjesec, niste jedini. "Siječanjski financijski blues", odnosno osjećaj stresa i tjeskobe, česta je pojava nakon razdoblja obilnog trošenja, a oporavak zahtijeva planiranje i disciplinu.

Poslovni konzultant Luka Kobeščak upozorio je u HTV-ovoj emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" da se potrošačke navike u Hrvatskoj godinama mijenjaju brže od rasta plaća.

Potrošnja raste brže od plaća

Kobeščak je naveo kako je u prosincu ove godine potrošeno 3,86 milijardi eura, dok je lani u istom mjesecu potrošnja iznosila 3,5 milijardi eura. 

Usporedbe radi, 2015. prosinačka potrošnja bila je 1,7 milijardi eura, što, istaknuo je, pokazuje drastičan rast.

- Plaće ne prate povećanje koliko mi trošimo. Nama su plaće porasle za oko 115%, a povećanje potrošnje je 126%, istaknuo je.

Naglasio je kako problem nije samo u tome što građani kupuju više nego i u tome što su proizvodi koje redovito kupujemo danas neusporedivo skuplji nego prije nekoliko godina. Dodao je kako je zabilježen i manji broj fiskaliziranih računa, dok je ukupna potrošnja porasla za gotovo 300 milijuna eura.

- To nije realna potrošnja. Vidimo razliku od oko 11 posto između rasta plaća i potrošnje, što jasno pokazuje da se građani zadužuju, ulaze u minuse i koriste se raznim karticama, a to se onda vraća tijekom godine, objasnio je.

Na pitanje kako se nakon blagdana ponovno financijski stabilizirati, Kobeščak je rekao da je ključno napraviti osobni ili obiteljski financijski pregled.

- Kao što svaka tvrtka ima kontroling, financije i računovodstvo, tako i mi moramo napraviti vlastiti financijski kontroling. Treba točno vidjeti koliki su nam prihodi, koliki troškovi, koji su fiksni, a koji varijabilni, i na temelju toga izraditi budžet i plan uštede, istaknuo je.

Upozorio je i na čestu zamku kupnje na rate, pri čemu se ne razmišlja o tome da će trošak opterećivati kućni budžet mjesecima unaprijed.

Posebno je naglasio da minus na računu zapravo nije vlastiti novac.

- Minus ima smisla iskoristiti samo za stvarno važne stvari poput zdravlja ili lijekova. Uzimati minuse ili kredite za skijanja, odjeću ili kupnje na sniženjima nema smisla, rekao je, dodajući da popusti često potiču nepotrebnu potrošnju.

Oduprijeti se reklamama i popustima

Govoreći o snažnom utjecaju reklama i aplikacija za kupnju, Kobeščak je naglasio da je važno sve staviti na papir.

- Kao što tvrtke rade inventuru, i mi moramo napraviti vlastitu inventuru - što imamo u ormaru, hladnjaku i kućanstvu. Tek tada možemo vidjeti što nam zaista fali, što nam treba, a što ne, rekao je.

Posebno je upozorio na pretplate koje su, prema statistikama, jedan od najvećih troškova.

- Mnogi plaćaju pretplate za nešto čime se uopće ne koriste, poput streaming servisa ili teretana. To su nepotrebni troškovi koji se mogu vrlo lako smanjiti, istaknuo je.

Kako pratiti troškove

Kobeščak je objasnio da ne postoji univerzalni način praćenja financija te da svatko treba odabrati metodu koja mu najviše odgovara.

Financijski i računalno pismenijim osobama Excel je dobar alat jer je vizualno jasno kada se ulazi u minus. Objasnio je kako sam čin upisivanja troškova često natjera čovjeka da se zapita treba li mu to uopće.

Dodao je da starije osobe mogu jednako učinkovito voditi evidenciju i s pomoću papira i olovke.

Kako izaći iz minusa

Govoreći o velikim minusima i dugovima, Kobeščak je naglasio da je prvi korak postavljanje prioriteta.

- Treba znati na koji način taj minus i u kojem razdoblju želimo vratiti da budemo na financijskoj nuli, objašnjava.

- Treba odlučiti što je ključno, koji su nam fiksni, a koji varijabilni troškovi i čega se možemo odreći, a što nam je prioritet. Tek kada to posložimo, možemo krenuti u saniranje minusa i dugova, rekao je.

Zaključno je istaknuo kako brojke pokazuju da Hrvati troše više nego što zarađuju te da se troši novac koji nije naš.

Ipak, dodao je da se svijest o financijskoj pismenosti posljednjih godina poboljšava.

- Inflacija je ljude natjerala da ozbiljnije prate kamo im odlazi novac. Trend financijske pismenosti ide nabolje, ali prostora za napredak još ima, zaključio je Kobeščak.