Fiskalno povjerenstvo upozorilo Vladu: Pojačajte kontrolu rashoda

Povjerenstvo za fiskalnu politiku preporučilo je Vladi da pojača kontrolu rashoda, ocijenivši da rebalans državnog proračuna za 2026. ne pokazuje uvjerljiv strukturni zaokret prema održivijoj javnoj potrošnji, iako upućuje na nastojanje očuvanja kratkoročne fiskalne discipline.

Povjerenstvo je stajalište o izmjenama i dopunama državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2026. donijelo na svojoj 18. sjednici.

Glavna je preporuka Vladi da tijekom preostalog dijela godine pojača kontrolu rashoda i poduzme potrebne mjere kako bi se njihovo kretanje uskladilo s utvrđenom fiskalnom putanjom.

Povjerenstvo dodatno naglašava potrebu za snažnijom fiskalnom konsolidacijom i prilagodbom smjera fiskalne politike kako bi se ojačala otpornost javnih financija, povećala učinkovitost javne potrošnje i dosljedno poštovale srednjoročne fiskalne obveze.

Gospodarstvo usporava, inflacija ne posustaje

Iako je hrvatsko gospodarstvo u prvoj polovici 2026. zadržalo otpornost i ostvarilo realni rast BDP-a od 1,9 %, Povjerenstvo ocjenjuje da niz pokazatelja upućuje na usporavanje gospodarske aktivnosti, stagnaciju zaposlenosti, sporiji rast realnih dohodaka i ustrajnost inflacijskih pritisaka.

Takva kretanja, upozorava, dodatno naglašavaju izazove povezane s očuvanjem kupovne moći stanovništva, konkurentnosti proizvodnog sektora i dugoročne održivosti javnih financija.

Slabija potrošnja mogla bi smanjiti prihode

Povjerenstvo smatra da rebalans sam po sebi ne otklanja strukturne izazove javnih financija, osobito potrebu za dugoročnim usklađivanjem prihoda i rashoda, povećanjem učinkovitosti javne potrošnje i očuvanjem fiskalnog prostora za buduća razvojna ulaganja.

Povećanje planiranih prihoda u znatnoj se mjeri oslanja na porezne prihode povezane s potrošnjom i ukupnom gospodarskom aktivnošću. Istodobno je rast rashoda ponajprije povezan s višim i nefleksibilnim izdacima za mirovine, plaće i socijalne naknade.

Zbog toga bi usporavanje gospodarskog rasta ili slabija potrošnja mogli ograničiti ostvarenje planiranih prihoda i dodatno otežati izvršenje proračuna.

Rashodi veći od prihoda za oko četiri milijarde eura

Unatoč smanjenju planiranog manjka državnog proračuna za 108 milijuna eura, ukupni rashodi i dalje premašuju prihode za približno četiri milijarde eura. Istodobno se planirani manjak opće države prema metodologiji ESA 2010 povećava za 78 milijuna eura.

Povjerenstvo zato upozorava da se učinak rebalansa ne može ocjenjivati samo prema smanjenju nominalnog manjka, nego treba uzeti u obzir strukturu rashoda, održivost javnih financija i sposobnost države da dugoročno podmiruje svoje obveze.

Ni smanjenje udjela javnog duga na 55,5 % BDP-a, odnosno ispod referentne vrijednosti od 60 %, prema Povjerenstvu ne bi trebalo biti osnova za trajno povećavanje javne potrošnje.

Neto rashodi rastu iznad dopuštene stope

Povjerenstvo upozorava i na obveze Hrvatske u okviru fiskalnih pravila Europske unije. Prema projekcijama Ministarstva financija, rast neto rashoda u 2026. trebao bi iznositi oko 5,6 %, što je više od dopuštenih 4,9 %. Kumulativno odstupanje od utvrđene putanje do kraja godine procjenjuje se na 1,1 % BDP-a, uz aktiviranu nacionalnu klauzulu o odstupanju od fiskalnih pravila, što je znatno iznad dopuštenih 0,6 %.

Rast rashoda koji se financiraju iz nacionalnih izvora dodatno otežava usklađivanje s preuzetom fiskalnom putanjom.

Upozorili i na rast troškova obrane

U budućim fiskalnim prilagodbama morat će se uzeti u obzir i rast obrambenih izdataka. Njihov će utjecaj na fiskalnu poziciju, upozorava Povjerenstvo, biti značajan nakon isteka relevantne privremene iznimke krajem 2028.

Bez pravodobnih i vjerodostojnih korektivnih mjera povećava se rizik pokretanja postupka u slučaju prekomjernog manjka, dok bi odgađanje fiskalne prilagodbe dodatno otežalo povratak na putanju koja osigurava dugoročnu održivost javnih financija.