12:07 / 27.12.2021.

Autor: Studio 4/HRT

Fogec: Zakon o digitalnim nomadima je apsurdan

Mladen Fogec, predsjednik udruženja stranih ulagača u Hrvatsku

Mladen Fogec, predsjednik udruženja stranih ulagača u Hrvatsku

Foto: Studio 4 / HRT

Pandemijske godine prepolovile su globalna strana ulaganja, ali i izravne investicije i u Hrvatsku. Strani ulagači više su interesa za svoj novac našli primjerice u Srbiji i Mađarskoj, posebno kada se gledaju investicije koje otvaraju više od 1000 radnih mjesta u nekoj novoj tvornici. Strani investitori u ovoj godini na izmaku postali su i pesimističniji. Kada je riječ o ulaganju novca, čak njih 75 posto u odnosu na prvu godinu pojave pandemije kada je pesimistično bilo tek 51 posto ulagača. Ovo su istraživanja Američke gospodarske komore za ovu godinu (AmCham).

Strana ulaganja u Hrvatsku za 2020. godinu iznosila su milijardu i 300 milijuna dolara, Mađarska je imala 4,1 milijardu dolara, Srbija 3,4 milijarde. Sjedinjene Američke Države uložile su 156 milijardi dolara, Kina nešto manje od 149.

Na pitanje zašto su Srbi i Mađari toliko konkurentniji od Hrvatske kada je riječ o privlačenju stranih investicija Mladen Fogec, predsjednik udruženja stranih ulagača u Hrvatsku za Studio 4 HTV-a odgovara da ova razina ulaganja nije ništa neuobičajeno za Hrvatsku, riječ je - kaže - o prosjeku ulaganja zadnjih 30 godina.

- Zašto drugdje više ulažu, gdje ima više radnih mjesta i gdje su veće investicije? Odgovor je vrlo jednostavan, ista se situacija ponavlja kao i prije. Druge države u okruženju daju puno više "incentivea" (poticaja, op.a.) na ulaganja, oslobađaju na ne znam koliko godina od plaćanja dobiti na ta ulaganja. Te gospodarske zone gdje se vrše strana ulaganja su s puno beneficija, gdje mi ustvari nismo još do kraja napravili strategiju za strana ulaganja, što bismo mi htjeli od stranih ulagača. Sve se kod nas još uvijek događa relativno sporadično, nema nekog sustavnog plana, tvrdi Fogec.

Na pitanje je li veći problem u poreznom opterećenju u našoj državi ili pravna nesigurnost, Fogec kaže kako istraživanja pokazuju redovito nekoliko stvari.

- Bez obzira iz kojeg izvora je kapital, to je prvo pravna nesigurnost. To je broj jedan i to se recentno vidi u Hrvatskoj, da je veliki problem naše pravosuđe, institucije pravosuđa. Svake godine imamo neku veliku aferu koja poljulja interes i povjerenje u naš pravosudni sustav. Druga je brzina naše administracije. Ne da je nema, ali mi smo ekstremno spori. Uzmimo npr. obnovu Hrvatske nakon potresa. Dvije godine traju pripreme. Kada bi netko htio reći što u poslovnom svijetu znači brzina, odnosno sporost, to je to. To sada svi vide - kaže Fogec.

Prokomentirao je i pozitivne primjere. Recimo onaj iz Nove Gradiške, gdje je jedna belgijska tvrtka za 19 dana uspjela riješiti sve potrebne dozvole za daljnja ulaganja u tamošnju industrijsku zonu.

- Vi u Hrvatskoj nažalost nemate sistemsko rješenje koje će važiti na teritoriju cijele RH, da bi se takve stvari rješavale unutar dva do tri tjedna, kaže, zaključivši da apsolutno ima pozitivnih primjera, ali da negdje rješavanje administracije traje i mjesecima. Ne postoji, kaže, jedinstveni sistem za mjerenje vremena.

Zadnjih godina Hrvatska je imala 3 porezne reforme koje su se, da se njega pitalo, trebale napraviti u jednom valu umjesto u tri, kaže.

- Porez na dobit nije kod nas najveći u zemljama u okruženju i Europi, mi tu dosta dobro stojimo, ustvrdio je.

Kao apsurdan ipak između ostalog spominje primjer zakona koji se tiče digitalnih nomada, a koji kaže da mogu biti 12 mjeseci u Hrvatskoj, odnosno dobiti dozvolu boravka i raditi iz Hrvatske.

- Međutim, od 1.1. ove godine imate novi zakon o strancima koji kaže da oni nakon 12 mjeseci, ako hoće ostati u Hrvatskoj, a dosta njih i želi ostati u Hrvatskoj jer je krasna zemlja za život, moraju osnovati tvrtku. Ali od 1.1. ove godine po novom zakonu samo stanovnici Europske unije mogu po zakonima RH otvoriti tvrtku za 20.000 kuna i ne moraju imati nijednog zaposlenog, dok svi drugi moraju uložiti 200.000 kuna i imati zaposlena najmanje dva hrvatska državljanina. Sad vi meni recite koji će digitalni nomad iz Australije, jer digitalni nomadi nisu iz Francuske ili EU, nego su iz udaljenijih zemalja, tko će od njih doći u Hrvatsku, nakon godinu dana uplatiti 200.000 kuna i zaposliti dva Hrvata? - pita.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!