Formirana radna skupina za razvoj europske i domaće solarne industrije

Solarna energija u posljednjih dvadeset godina izrasla je u jedan od globalno najbrže rastućih izvora električne energije. 

Zahvaljujući snažnom tehnološkom napretku i kontinuiranom padu cijena, fotonaponske elektrane više nisu nišna opcija, nego ključni stup svjetskog energetskog sustava. 

Analiza njemačkog Fraunhofer Instituta pokazuje da bi solar već do 2027. mogao postati najjeftiniji izvor električne energije u gotovo svim regijama svijeta - što je u mnogim državama, uključujući i Hrvatsku, već sada slučaj.

Rekordna instalacija kapaciteta, ali i najava blagog usporavanja

Prošle je godine u svijetu instalirano više od 400 GW novih solarnih kapaciteta, što je najveći godišnji rast dosad. 

Europa prati globalni trend te u 2024. bilježi oko 56 GW novih instalacija. 

Prema planovima Europske komisije, ukupni solarni kapacitet EU-a trebao bi do 2030. premašiti 600 GW - gotovo dvostruko više nego danas.

Iako analitičari za 2025. predviđaju blago usporavanje rasta, Unija i dalje traži načine da zadrži ambiciozan tempo iz plana REPowerEU.

97 % solarne opreme dolazi izvan EU - ovisnost postaje strateški rizik

Dok se instalacije šire, gotovo sva oprema i dalje se uvozi izvan Europe, ponajviše iz Kine. 

Kina trenutačno proizvodi preko 80 % svih solarnih modula u svijetu, pokriva 97 % europskih potreba za uvozom te kontrolira više od 90 % globalne proizvodnje solarnih ćelija, silicija i ostalih ključnih komponenti.

Ovakva ovisnost, nakon nekoliko godina energetskih šokova, postaje ozbiljan izazov za sigurnost opskrbe i industrijsku autonomiju EU-a.

Kako bi to promijenila, Europska unija donijela je uredbu Net-Zero Industry Act (NZIA), kojom se želi potaknuti razvoj europske proizvodnje. 

NZIA uvodi ne-cjenovne kriterije u natječaje za obnovljive izvore - uz cijenu vrednuju se održivost, sigurnost opskrbe, domaći udio opreme te otpornost opskrbnih lanaca. Time se potiče nabava opreme iz pouzdanijih i diversificiranih izvora, a ne isključivo najjeftinija ponuda.

Italija pokazala kako funkcioniraju ne-cjenovni kriteriji

Jedan od najistaknutijih primjera rane provedbe NZIA principa dolazi iz Italije. 

Zemlja već dvije godine provodi program Transizione, kroz koji se dodjeljuju porezne olakšice za ulaganje u napredne tehnologije koje poboljšavaju energetsku učinkovitost ili omogućuju vlastitu proizvodnju obnovljive energije.

Veće porezne olakšice uvode se za projekte koji koriste tehnologije proizvedene u EU, što je dovelo do snažnog rasta potražnje za europskim solarnim modulima.

Italija je dodatno pooštrila kriterije za otpornost opskrbnog lanca u dražbama za obnovljive izvore u okviru programa FER-X, čime je postavila novi standard implementacije NZIA pravila.

Analiza: Može li Europa ponovno pokrenuti veliku solarnu proizvodnju?

SolarPower Europe i Fraunhofer ISE proveli su opsežnu analizu održivosti europske solarne industrije. 

Prema njihovim izračunima, modul proizveden u Europi danas je približno 10,3 eurocenta po vatu skuplji od kineskog, što instalacije čini oko 14,5 % skupljima. 

Razliku uzrokuju viši troškovi rada, materijala i proizvodnih procesa.

No studija pokazuje da se taj jaz može znatno smanjiti kombinacijom mjera - subvencija investicijskih i operativnih troškova, poticanjem korištenja europske opreme u projektima, modelima podrške kakvi već postoje u SAD-u i Indiji te izgradnjom tvornica kapaciteta 3 do 5 GW godišnje. U pojedinim scenarijima razlika se gotovo u potpunosti neutralizira.

Povratak proizvodnje imao bi i snažne gospodarske učinke: svaki 1 GW proizvodnog kapaciteta mogao bi otvoriti do 2.700 radnih mjesta i generirati više od 66 milijuna eura godišnjih fiskalnih prihoda.

Hrvatska kreće prema razvoju vlastite solarne opreme

Kako solarna energija postaje globalni standard i najjeftiniji izvor električne energije, pred Europom se otvara prostor za stvaranje novih industrija, radnih mjesta i tehnoloških inovacija. 

Uspjeh će ovisiti o tome koliko brzo države članice provedu NZIA i iskoriste trenutak u kojem se transformira globalni energetski sektor.

U tom kontekstu, Obnovljivi izvori energije Hrvatske pokrenuli su radnu skupinu koja okuplja domaće proizvođače solarnih panela, komponenata i druge opreme obuhvaćene NZIA-om. 

Cilj je izraditi prijedloge modela potpora koji bi omogućili razvoj konkurentne proizvodnje u Hrvatskoj i regiji, ne samo na europskom, nego i na globalnom tržištu te time potaknuli otvaranje novih radnih mjesta i rast domaće čiste industrije.