Energetski stručnjaci: LNG ključan za stabilnost i sigurnost opskrbe

Što za Hrvatsku znači povećani kapacitet LNG terminala na Krku? Hoće li američke sankcije ruskim kompanijama utjecati na dogovor između Janafa i MOL-a oko isporuke nafte Mađarskoj? Koga će, uz Rusiju, zahvatiti američke sankcije dvjema najvećim ruskim naftnim kompanijama? O tome su u emisiji "U mreži Prvog" govorili ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva Željko Krevzelj, direktor LNG-a Hrvatska Ivan Fugaš i naftni stručnjak Davor Štern.

Direktor LNG-a Hrvatska Ivan Fugaš istaknuo je da se danas tijekom dana očekuje pokretanje sustava i otpremanje prirodnog plina kroz transportni sustav.

Fugaš: LNG terminal isporučivat će dvostruko veće količine plina

- Bitno je napomenuti zapravo da će terminal isporučivati dvostruko veće količine plina nego dosad. To će se omogućiti tek nakon što se dovrše najavljeni plinovodi. Cijeli projekt povećanja kapaciteta, osim nas koji moramo nadograditi naš brod, uključuje i radove na nadogradnji transportnog sustava, rekao je Fugaš.

- Količina isporuka ovisit će o potrebama krajnjih korisnika, istaknuo je.

- Nakon što se sve obavi, terminal će biti spreman isporučivati sve te maksimalne količine, no koliko će stvarno isporučivati, prvenstveno ovisi o našim korisnicima, odnosno onima koji će zakupiti kapacitete, naveo je.

Fugaš naglašava važnost LNG-a za zemlje u okruženju.

- Određene količine mogu se transportirati u države u našem okruženju, što će njima sigurno znatno pomoći, posebice kada naglo trebate određene količine prirodnog plina. Tako da, osim što smo time povećali sigurnost opskrbe za nas, mi smo time povećali sigurnost opskrbe za sve zemlje u okruženju, poručio je.

Krevzelj: Proširenjem LNG kapaciteta Hrvatska postaje energetsko čvorište regije

- LNG terminal započeo je s operativnim djelovanjem, odnosno komercijalnim djelovanjem 2021. Nakon toga je počela ruska agresija na Ukrajinu i energetska kriza u konačnici. Sve je to utjecalo na to da su Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo gospodarstva odlučili zajedničkim djelovanjem s LNG-em proširiti kapacitet, rekao je ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva Željko Krevzelj.

- Proširenjem kapaciteta Hrvatska se pozicionira kao energetsko čvorište, istaknuo je.

- Kapacitetom od 6,1 milijardu kubičnih metara plina Hrvatska se pozicionirala kao energetsko čvorište, osigurava dovoljne količine plina za susjedne zemlje, zemlje Srednje i Jugoistočne Europe, prvenstveno su to Mađarska i Slovenija, gdje je nastavno na proširenje LNG-kapaciteta.

Krevzelj ističe planove daljnjeg proširenja kapaciteta.

- Imamo još u planu i proširenje kapaciteta postojećih plinovoda prema Mađarskoj i Sloveniji, koji su predviđeni kroz iduću godinu, to je u tijeku. Riječ je o 216 kilometara plinovoda prema Mađarskoj i Sloveniji. Cijeli projekt financiran je kroz Nacionalni plan za oporavak i otpornost u vrijednosti od 559 milijuna eura. 

Pregovore Janafa i MOL-a ističe u kontekstu osiguravanja korištenja potonjeg kao sigurne i održive infrastrukture.

- Činjenica je da su pregovori u tijeku i da stvarno o tome sada u ovom trenutku ne bi trebalo izlaziti u javnost. Ključno je da se osigura korištenje JANAF-a, jer JANAF je ovdje kao sigurna i održiva infrastruktura moguć s kapacitetom do 15 milijuna tona godišnje i to je ono što zapravo mi želimo osigurati, rekao je.

Štern: LNG ključan za stabilnost

Naftni stručnjak Davor Štern smatra da je pozicija Hrvatske na energetskom planu sve bolja.

- Pozicija Hrvatske postaje sve bolja. Mislim da je vrijeme puštanja LNG-a u pogon bilo jako dobro tempirano. Nitko nije znao šta će se dogoditi, pogotovo u kontekstu rata između Rusije i Ukrajine. Bez toga bismo bili u jako teškoj poziciji.

Komentirajući LNG terminal apostrofirao je da njegovim uključenjem potreba za izgradnjom skladišnih kapaciteta opada.

- Još jedna stvar o kojoj se vrlo malo govori - uključivanje LNG terminala uopće uz tokove plina Republike Hrvatske je praktički smanjilo ili poništilo potrebu za izgradnjom novih podzemnih skladišta plina. Mi smo uvijek imali preko zime paniku, hoće li  biti dovoljno plina u skladištu, u okolini, mora li se graditi novo skladište u Bedničancima, hoće li se morati sjeverni Jadran koristiti za skladištenje. Skladištenje je skupo i ta činjenica umanjuje razliku između cijene prirodnog plina, pogotovo onog skladištenog, gdje se moraju rezervirati velika sredstva, koja traju dugo, stoje u zemlji, ne koriste se do trenutka potrebe, objašnjava.

 Pohvalio je Strategiju i promišljanje o čitavoj postojećoj infrastrukturi.  

-  Mislim da su cijela ta infrastruktura i razmišljanje o tome rađeni na vrlo kvalitetan način i svaka čast onima koji su to napravili.

U kontekstu američkih sankcija ruskim kompanijama Lukoil i Rosnjeft, Štern ističe dugoročnu štetu i za Europu i za Rusiju.

- Sankcije će pogoditi sve. Pogodit će i one zemlje u kojima Lukoil ili Rosnjeft imaju svoje proizvodne kapacitete ili prodajne kapacitete. No o jednoj stvari se vrlo malo govori, a to je dugoročna šteta za Rusiju, a i za Europu jednog dana kad neprijateljstva prestanu, rekao je.

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku: