11:27 / 30.09.2019.

Autor: Ivica Grudiček/D.M./HRT

Gdje će Hrvatska odlagati svoj nuklearni otpad?

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

U Bledu je u tijeku sjednica Međudržavnog povjerenstva za praćenje provođenja Ugovora između vlada RH i Slovenije o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa u vezi s ulaganjem, korištenjem i razgradnjom Nuklearne elektrane Krško.
Hrvatska i Slovenija na sjednici Međudržavnog povjerenstva koje prati provođenja Ugovora o NE Krško, koja je održana na Bledu, nisu postigle konsenzus o zajedničkom odlagalištu radioaktivnog otpada iz nuklearke u Vrbini pokraj Krškog, potvrdili su hrvatski ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić i slovenska ministrica za infrastrukturu Alenka Bratušek. Hrvatska nastavlja s aktivnostima u vezi s vlastitim odlagalištem. 

Gdje s otpadom iz NE Krško?

Slovenija namjerava graditi skladište u Vrbini kod Krškoga i predlaže da se tu skladišti i otpad iz nuklearke koji kao suvlasniku pripada Hrvatskoj. Slovenija će, kako je istaknula Alenka Bratušek, bez obzira na moguću odluku Hrvatske, nastaviti s projektom gradnje skladišta radioaktivnog otpada iz Krškog u Vrbini, a taj projekt predviđa manje ili veće skladište.

Tomislav Ćorić potvrdio je da nema suglasnosti oko zajedničkog skladištenja otpada iz NE Krško, a za Hrvatsku je problematično nekoliko aspekata. Ključni je problem to što Slovenija predviđa da bi se u Vrbini mogao skladištiti samo radioakativni otpad iz NE Krško, što za Hrvatsku nije dugoročno rješenje.

- Hrvatska bi, ako pristane na zajedničko skladište u Vrbini, morala graditi drugi objekt za skladištenje medicinskog i drugog radioaktivnog otpada na svom teritoriju, što bi bilo "nelogično", objašnjava Tomislav Ćorić. Dodao je kako je Hrvatska "spremna na alternativni scenarij", a riječ je o lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori kod Dvora. Dodaje i kako "treba vidjeti kako će se nastaviti razgovori sa Slovenijom o mogućnostima zajedničkog skladištenja".

Odgovarajući na novinarska pitanja, rekao je kako je hrvatska strana svjesna negodovanja koje iz BiH dolaze u vezi s lokacijom Čerkezovac te naglasio kako će za komunikaciju s BiH doći vrijeme kad se bude radila studija utjecaja na okoliš. I kad se radi o slovenskom i mogućem hrvatskom alternativnom rješenju za radioaktivni otpad to će rješenje biti rađeno po modernim europskim ekološkim i tehnološkim standardima i sve će se odvijati u tom smjeru, kazao je.



Odgovarajući na novinarski upit zašto se u planiranom odlagalištu u Vrbini ne bi mogao skladištiti i drugi hrvatski srednje i niskoradioaktivni otpad, što bi onda za hrvatsku stranu bilo možda prihvatljivo kao dugoročno rješenje, Alenka Bratušek je rekla da sadašnji međudržavni ugovor predviđa da se na području nuklearke može skladištiti samo radioaktivni otpad iz same nuklearke. Dodaje i kako će se uskoro doći u "vremenski tjesnac" jer to pitanje treba riješiti najkasnije do 2025., kada "hrvatski" dio otpada iz nuklearke više ne bi smio biti ondje ako se ne nađe zajedničko rješenje.

Prosvjed udruge Green team iz BiH

Tijekom sastanka hrvatsko-slovenskog međudržavnog povjerenstva za Krško pred hotelom Bled prosvjedovala je manja skupina aktivista udruge "Green team" iz Novog Grada u BiH, koji su poručili da je lokacija Čerkezovac kao potencijalno mjesto skladištenja radioaktivnog otpada za njih neprihvatljiva, zbog sastava zemlje, ali i lokalnog stanovništva s obje strane granice.

Tema dana: Kako bi trebalo izgledati odlagalište?

Pripreme za realizaciju rješenja odlaganja otpada na lokaciji bivše vojarne Čerkezovac na Trgovskoj gori idu dalje. Što će to značiti za tamošnje stanovništvo u Temi dana govorili su direktor Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško doktor medicine Hrvoje Prpić i prof. dr. sc. Davor Grgić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.

- To će biti težak put na kojemu će se mobilizirati jako puno javnosti. Za nas je neprihvatljivo to rješenje zbog svega što je rat doveo na ovo područje, a naročito jer jako puno ulažemo u ekološku proizvodnju. Mi ne smijemo biti rješenje njihvog problema, kazao je gradonačelnik Petrinje i saborski zastupnik Darinko Dumbović.

- Prema njihovim regulativima, u Vrbini kod Krškoga Slovenija može skladištiti otpad iz Krškog i slovenski institucionalni otpad. Danas zemlje na nekoliko elektrana grade jedno odlagalište, a mi imamo apsurd da ćemo za jednu elektranu otpad razdijeliti na dva odlagališta. Možda je trebalo političke mudrosti da se ta regulativa izmijeni s ciljem da se realizira zajedničko odlagalište, kazao je Hrvoje Prpić.

- U Nacioanlnom programu, koji je Vlada RH privatila prošle godine stoji prostor za zajedničko rješenja, a Trgovska gora je kao potencijalna lokacija zbrinjavanja radioaktivnog otpada utvrđena još 1999.. Sad, kad zajedničko rješenje nije moguće treba napaviti studije utjecanja na okoliš, dodao je. Davor Grgić kazao je kako je ta lokacija već bila podvrgnuta određenim screening projektima i da zadovoljava krterije, ne samo za skladište već i za odlagalište. 

Protivnici ovog rješenja tvrde kako ta lokacija nije pogodna, između ostalog i zbog vrste i sastava zemlje. Na pitanje što sve može poći po krivu, Grgić je kazao - "Malo toga". Govoreći o otpadu kazao je kako se radi o "imobiliziranoj tvari , koja nije ni tekuća ni rasipna i miješa se se betonom. Stavlja se u čeličnu bačvu, pa u još jedan sloj betona". "Bolje se zapitajte, o slovenskom odlagalištu koje se nalazi oko 300 m od Save", dodao je.

Više u videoprilogu.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!