Generacijska obnova u poljoprivredi prioritet zajedničke poljoprivredne politike

Generacijska obnova u poljoprivredi jedna je od najvažnjih tema u ovom sektoru i mora ostati ključan prioritet zajedničke poljoprivredne politike i nakon 2027., istaknuto je u četvrtak na otvorenju Konferencije o generacijskoj obnovi u ruralnim područjima u Čepinu, kod Osijeka. 

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede David Vlajčić ocijenio je da generacijska obnova znači stvaranje uvjeta u kojima mladi u ruralnim područjima mogu živjeti, raditi i osnivati svoje obitelji te graditi svoju budućnost. Smatra kako to traži kompleksan pristup, a prvi je uvjet poljoprivredno zemljište te kapital, koji mladi poljoprivrednici trebaju za početak svojih poslovnih aktivnosti.

Podsjetio je da je Hrvatska u Programu ruralnog razvoja od 2014. do 2020. osigurala skoro 80 milijuna eura za mlade poljoprivrednike, a taj pristup nastavljen je i u programskom razdoblju od 2023. do 2027. u kojem je 76,5 milijuna eura izdvojeno za potpore mladim poljoprivrednicima. 

- Do kraja ove godine ide posljednji natječaj od 26,5 milijuna eura, i vjerujemo da će odaziv biti velik, a kroz izravna plaćanja, kao dodatke za mlade poljoprivrednike, isplaćeno je 15 milijuna eura, dodao je ministar Vlajčić. Ministar smatra kako ove investicije pokazuju da su mladi ljudi zainteresirani za poljoprivredu te da je generacijska obnova u poljoprivredi investicija za budućnost Europe.

Istaknuo je da je generacijska obnova u poljoprivredi i demografska revitalizacija ruralnih prostora iznimno važna tema cijeloj Vladi jer je bitno stvoriti uvjete mladim ljudima kako bi ostali na selu i bavili se poljoprivredom. To znači, napomenuo je, da sva ministarstva moraju putem svojih programa i mjera razmišljati o pitanjima pristupa zdravstvu, vrtićima, obrazovanju, javnoj i prometnoj infrastrukturi, digitalnoj povezanosti, sve kako bi život na selu bio ugodan i kako mladi ne bi morali birati između kvalitetnog života i poljoprivrede.

- Ruralna područja trebala bi biti takva mjesta na kojima mladi ljudi odlučuju ostati. Budućnost poljoprivrede neće odlučiti samo strategije, već mladi ljudi, koji traže odgovor na pitanje, mogu li ovdje stvoriti svoju budućnost, rekao je Vlajčić.

Generalni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) Qu Dongyu upozorio je i na izazove klimatskih promjena, kojima će se i ubuduće trebati prilagođavati.

Predsjednik Svjetske oračke organizacije (WPO) Lars Gammelvind naglasio je da bez generacijske obnove u poljoprivredi, bez mladih ljudi koji odluče živjeti i raditi u ruralnim područjima, budućnost poljoprivrede i proizvodnje hrane ne može biti sigurna.

Osječko-baranjska županica Nataša Tramišak rekla je da je od 212 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta u toj županiji, više od 93 posto plodno i obrađuje se. 

- Vidimo da sve više mladih želi preuzimati OPG-ove i ostati živjeti na selu, ali više ne smijemo biti samo sirovinska baza, već ići u smjeru podizanja prehrambene i prerađivačke industrije jer su poljoprivreda i prehrana neka od pitanja nacionalne sigurnosti, ocijenila je Tramišak.

- Marže su vrlo male, jako je teško biti profitabilan u takvoj situaciji i jasno je da se manji broj ljudi odvaži preuzeti gospodarstvo u takvoj situaciji gdje su svi inputi, svi troškovi koje moramo uložiti, izuzetno visoki, a nesigurna je prodaja proizvoda, naglasio je Fabijan Vučković, poljoprivrednik.

Na konferenciji su sudjelovali predstavnici deset europskih država, FAO-a, akademske zajednice i gospodarstva, a razgovarao se o stvaranju uvjeta za ostanak mladih u ruralnim područjima, obnovi generacija u poljoprivredi te povezivanju poljoprivredne i demografske politike s regionalnim razvojem.