Globalni dug znatno iznad pretpandemijske razine unatoč padu 2021.

Svjetski javni i privatni dug je 2021. godine pao po najvećoj stopi u zadnjih 70 godina, nakon što je dosegnuo rekordne razine zbog utjecaja pandemije Covida 19, ali ukupno je ostao znatno iznad razina prije pandemije, objavio je Međunarodni monetarni fond.

U blogu objavljenom uz Global Debt Monitor, MMF je priopćio da je u 2021. godini ukupni javni i privatni dug pao za 10 postotnih bodova na 247 posto globalnog BDP-a, s najviše razine od 257 posto 2020. godini. U godini prije financijske krize, 2007., iznosio je oko 195 posto BDP-a.

Izražen u dolarima, globalni dug nastavio je rasti, iako znatno sporijom stopom, dosegnuvši lani rekordnih 235.000 milijardi dolara.

Očekuje se da će udio duga u 2022. godini dodatno pasti u većini zemalja zbog nominalnog rasta BDP-a.

Navodeći podatke iz 190 zemalja, MMF je objavio da je privatni dug, koji uključuje nefinancijske obveze poduzeća i kućanstava, doveo do ukupnog pada u 2021. za šest postotnih bodova, na 153 posto BDP-a.

Pad javnog duga za četiri postotna boda, na 96 posto BDP-a, najveći je u više zadnjih desetljeća, navodi se.

Neobično velike promjene u omjerima duga, takozvanog globalnoga tobogana duga, uzrokovane su gospodarskim oporavkom od Covida 19 i brzim rastom inflacije, priopćio je MMF.

Dinamika duga jako je varirala među skupinama zemalja. Napredna gospodarstva ostvarila su najveći pad duga, pri čemu su javni i privatni dug u prošloj godini pali po pet posto BDP-a, a slijede slični rezultati na tržištima u nastajanju, isključujući Kinu.

No u zemljama s niskim dohotkom udio ukupnog duga nastavio je rast u 2021. godini, potaknut većim privatnim dugom, a pritom je ukupni dug dosegnuo 88 posto BDP-a.

Paulo Medas, koji nadzire MMF-ov fiskalni monitor, rekao je da su razine duga u zemljama s niskim dohotkom sada na najvišim razinama nakon smanjenja duga u 1990-ima i ranim 2000-ima.

Sve je veća zabrinutost za sposobnost zemalja s niskim i srednjim dohotkom da vrate svoje dugove, pri čemu se procjenjuje da se 25 posto zemalja s tržištima u nastajanju i više od 60 posto zemalja s niskim dohotkom nalazi u dužničkoj krizi ili blizu nje.

MMF upozorava da će upravljanje dugom biti sve teže, ako se izgledi nastave pogoršavati, a troškovi zaduživanja i dalje budu rasli. Smatra da bi vlade trebale provoditi fiskalnu politiku koja bi pomogla smanjenju inflatornih pritisaka.