Državni tajnik: Kod plavog dizela najmanje je prostora za reakciju

Gorivo je od ponoći opet skuplje. Litra benzina je 1,66 eura, što je četiri centa više, dok litra dizela stoji 1,85 euro, 12 centi više. Najviše je poskupio plavi dizel - 17 centi, na 1,36 euro. O novim cijenama goriva odlučila je Vlada na jučerašnjoj telefonskoj sjednici. Nove cijene goriva vrijedit će dva tjedna

- Kod plavog dizela imamo najmanje prostora da možemo reagirati, tako da nam plavi dizel, odnosno litra plavog dizela stoji 1,36 euro, rekao je u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" državni tajnik Ministarstva gospodarstva Vedran Špehar. Kazao je i da je jutros imao priliku vidjeti kako na benzinskim postajama nema gužvi, kao što su inače bile dan prije poskupljenja goriva.

"Nemamo najjeftinije cijene, ali smo među državama s najjeftinijom cijenom goriva"

Potvrdio je da bi litra dizela stajala više od 2 eura da nije bilo Vladine mjere. Ako kompariramo cijene u RH s državama u okruženju, onda možemo reći da nemamo najjeftinije cijene, ali smo među onima čije su cijene goriva najjeftinije, tvrdi Špehar.

- Ove cijene na koje se regulacija odnosi su samo one cijene npr. u naseljenim mjestima, odnosno ne na autocestama. Na autocestama je i dalje tržišna cijena. Te cijene jesu veće. One se slobodno formiraju, međutim i dalje jamče svima nama da ima dovoljno goriva za sve, rekao je Špehar.

Tko je s novom regulacijom cijena goriva prošao najlošije?

- Dvije grupe su relativno loše prošle. Prvo su mali distributeri naftnih derivata. Čujem da će u sljedećim odlukama biti nekakve politike koje će im pomoći. Međutim, oni ovakve stvari i ovakva limitiranja cijena relativno lošije podnose zbog niza razloga. To zapravo nije dobro za tržište, zbog toga što ako takvi distributeri napuste tržište, onda će se dogoditi nekakvi oligopoli i duopoli velikih kompanija. Nikada nije dobro za krajnjeg korisnika kada se ovakvi šokovi relaksiraju, kazao je Ivan Brodić, urednik portala Energypress. 

- Druga grupa su poljoprivrednici, ne samo zbog plavog dizela, nego i onoga što se očekuje. Ako se ova situacija u Hormuškom tjesnacu nastavi, na njih onda reperkusije neće biti samo u energetskom smislu, znači u smislu derivata, nego i u smislu cijena umjetnih gnojiva, s obzirom na to da kroz Hormuški tjesnac ne prolazi samo velika količina nafte i plina, nego i drugih derivata, pa tako i sirovina vezanih uz umjetna gnojiva. Bojim se da ako se cijela situacija nastavi, da poljoprivrednicima neće biti dobro. Ostaje za vidjeti kako će na to politike, ne samo u Hrvatskoj i okruženju, nego i u cijeloj Europi reagirati, dodao je Brodić.

"Stabilna je situacija s opskrbom plavog dizela" 

Plavog dizela, tvrdi Špehar, ima dovoljno iz jednostavnog razloga jer to nije ništa drugo nego najnormalniji dizel koji je samo ofarban u plavo, budući da se na njega ne primjenjuje trošarina. Naglasio je da je situacija s opskrbom plavim dizelom stabilna.

- Pojedinim preprodavateljima je situacija dosta otežana. Nemaju više neku računicu opskrbljivati plavim dizelom tržište. Pojedini preprodavatelji su prestali prodavati. No naš najveći preprodavatelj, tj. najveći opskrbljivač tržišta i proizvođač, ima dovoljno robe, tako da robe se može kupiti na tržištu, kazao je Špehar.

"Za Republiku Hrvatsku nafte ima"

Unatoč situaciji u Hormoškom tjesnacu, za Republiku Hrvatsku nafte ima, rekao je Špehar i dodao da još nema razloga za zabrinutost.

- Sve informacije koje u ministarstvu dobijemo pokazuju da je nafta kupljena i osigurana za preradu. Jednako tako, imamo Rafineriju u Rijeci koja prerađuje tu naftu, dapače, radi sad nakon modernizacije i povećanim kapacitetom. Tako da sigurnost opskrbe kupaca u Republici Hrvatskoj je nesporna, ali ne samo i u Republici Hrvatskoj, već na regionalnom tržištu, odnosno na tržištima zemalja na kojima smo mi već sa svojim derivatima prisutni, kazao je Špehar.

"Cijenu goriva države različito izračunavaju"

Različte zemlje različito izračunavaju cijenu goriva. Na sjeveru Europe cijene su uvijek bile znatno više nego u južnim krajevima i cijena je otišla značajno prema gore.

- U Hrvatskoj i na Mediteranu, pa i dijelu srednje Europe, cijene se formiraju temeljem tzv. mediteranskog tržišta, tj. temeljem prosjeka cijena trgovine derivata u velikim mediteranskim lukama. Na sjeveru Europe više ili manje sve zemlje vežu cijenu naftnih derivata na cijenu sirovine, odnosno sirove nafte, dodao je Brodić. 

Cijelu emisiju pogledajte ovdje: