Gorivo nekad i sad - dizel nadomak benzina

Od cijene goriva ispood 4 kune ne tako daleke 1999. godine pa do cijene od gotovo 11 kuna danas. Što se promijenilo u dvadesetak godina.

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale, prvi put nakon četiri tjedna rasta, zbog oštrog pada burzi dionica, jačanja ponude i strahovanja ulagača od usporavanja rasta globalnog gospodarstva, što bi moglo izazvati slabljenje potražnje za 'crnim zlatom'.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 4,4%, na 80,45 dolara. Na američkom je tržištu barel pojeftinio 4,1%, na 71,35 USD.

To bi moglo donijeti barem mali predah u stalnom poskupljenju cijene goriva kod nas.

Naime, od polovice kolovoza cijene nafte skočile su 15-20%, što je ponajviše posljedica najavljenih sankcija SAD-a na iranski naftni sektor koje bi trebale stupiti na snagu 4. studenoga.

Sve to je rezultiralo da je prošlog tjedna na većini benzinskih postaja cijena dizela i benzina poskupjela za 20-ak lipa. Pri tome su benzini poskupjeli prosječno 12 lipa, a dizeli 27 lipa. Kad se sve zbroji dizeli su u mjesec dana poskupjeli 39 lipa, a benzini 12 lipa.

Zašto više poskupljuje dizelsko gorivo?

Ministarstvo energetike na pitanje o cijeni goriva uopćeno nam je odgovorilo kako je zakonom propisano da se cijene naftnih derivata kod nas formiraju slobodno na tržišnim principima kao i u većini država članica Europske unije.

Što se tiče većeg povećanja cijene dizelskih goriva u Ministarstvu energetike pojašnjavaju kako se cijene naftnih derivata odražavaju u kretanju cijena naftnih derivata na svjetskom i europskom tržištu, konkretno na tržištu Mediterana koje je naše referentno tržište, što je preduvjet sigurne i pouzdane opskrbe naftom i naftnim derivatima. Trenutno su na tržištu Mediterana cijene dizelskih goriva veće od cijena benzina, navode u Ministarstvu kao razlog većeg poskupljenja dizelskih goriva u posljednje vrijeme u odnosu na benzinska goriva.

Iako smo tražili komentar iz Ministarstava financija, između ostalog upitavši hoće li doći do korekcija trošarina i je li moguće smanjiti trošarine samo na dizelska goriva s obzirom da je gospodarstvo i prijevoz više vezano uz dizel, do zaključenja članka nismo ga dobili. Podsjećamo stoga na ono što je ministar Zdravko Marić rekao prošli tjedan.

Marić: Vlada prati cijene nafte i vidjet će ima li potrebe za nekom reakcijom  

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je da Vlada prati cijene naftnih derivata te će vidjeti hoće li biti potreba za nekom mjerom ili reakcijom s obzirom da su cijene benzina i dizela znatnije porasle. 

Na kraju može se dodati da, s obzirom da mjera i reakcija zasad nema, Vlada izgleda još ne vidi potrebe za time. Pitanje je samo dokad će čekati - možda da cijena dizela prijeđe 11 kuna?

Prije dvadesetak godina, 1999. godine vozili smo se automobilima u koje smo točili i do 60% jeftinije gorivo. Podsjetimo se cijene iz arhive HRT-a.

Te iste 1999. godine, kad su maloprodajne cijene osnovnih naftnih derivata kod nas iznosile za benzine nešto preko 4, a za dizelska goriva nešto manje od 4 kune po litri, cijene sirove nafte su se kretale oko 18 do 20 dolara po barelu ili približno oko jedne četvrtinesadašnjih cijena od oko 80-ak dolara po barelu. Pri tome su 1999. g. cijene nafte iz Rusije i Bliskog istoka u Europi iznosile oko 19 dok su cijene sirove nafte u SAD-u (s oko 2/3 uvoza pretežno s Bliskog istoka) iznosile oko 20 dolara po barelu, a danas su cijene pretežito domaće nafte iz novo razvijenih ležišta u SAD-u iznose oko 75 dok u Europi cijene nafte iznose blizu 85 dolara po barelu, rekao je za naš portal profesor Igor Dekanić, s Rudarsko geološkog naftnog fakulteta u Zagrebu.

Tu treba napomenuti i da su tada u Hrvatskoj cijene naftnih derivata bile pod režimom državnog određivanja i limitiranja, pri čemu je uz nižu cijenu derivata na tržištu domaća naftna industrija bila dovedena u gubitke i na rub opstanka te se morao uključiti inozemni strateški partner uz postepenu prodaju većeg dijela temeljnog kapitala najveće domaće naftne kompanije.

Tri godine kasnije, 2002. godine cijene goriva za 25% su više nego 1999.

Cijene goriva u idućim godinama nastavaju rasti. I onda se 2006. preko noći uzburkala hrvatska javnost drastičnim poskupljenjem goriva INA-inih naftnih derivata. Nakon trodnevne drame Vlada je INA-i naložila da se cijene većine goriva snize. Također u Vladi su shvatili kako se i oni moraju odreći svojeg profita i kako postojeći sustav trošarina, odnosno državnih nameta na goriva, ne može opstati dok cijene sirove nafte skaču do neba. Tako su cijene goriva pale preko noći za pola kune. Bilo je to za Vlade Ive Sanadera, kojem se danas sudi za korupciju.

Danas se cijene formiraju slobodno i uz relativno visoko fiskalno opterećenje krajnjeg proizvoda, a naftna industrija spada među najprofitabilnije industrijske djelatnosti, pri čemu i država ostvaruje značajne fiskalne prihode, objašnjava Dekanić.

I u tom slobodnom formiranju cijena, danas smo s nekim gorivima prešli 11 kuna, a neka su vrlo blizu 11 kuna.

S obzirom da od ministarstva financija zasad nema mjera oko cijena goriva, upitali smo profesora Dekanića koje su mogućnosti države da intervenira.

Što se tiče ublažavanja fiskalnog opterećenja naftnih derivata spada izravno u segment državnih financija i fiskalne politike zemlje. Inače, u svim Europskim zemljama, koje pretežito uvoze sirovu naftu fiskalno opterećenje maloprodajnih cijena naftnih derivata je visoko, i iznosi preko 50% maloprodajne cijena. Po tome Hrvatska nije izuzetak. Za razliku od toga, fiskalno opterećenje maloprodajnih cijena naftnih derivata u SAD-u, koji se pretežnim dijelom nafte opskrbljuje iz domaćih izvora, najniže je u svijetu i iznosi 15-ak postotaka od maloprodajnih cijena naftnih derivata, usporedio je Hrvatsku, odnosno EU i SAD kroz fiskalnu komponentu.

Cijena dizela nadomak cijena benzina

Suvremena dizelska goriva, a koja zadovoljavaju najsuvremenije tehničke norme kvalitete, osobito u pogledu praktičnog odsustva sumpora i mogućnosti rada u suvremenim dizelskim strojevima s vrlo visokim pritiskom, a koja se dobivaju korištenjem klasičnih destilacijskih i postrojenja za doradu ali i složenim i skupim postrojenjima za kemijsku doradu tzv. srednjih destilata, poput katalitičkog krekiranja, hidro-krekiranja ili kokinga, imaju vrlo visoke troškove proizvodnje. Tako dizelska goriva danas imaju proizvodnje troškove jednake ili čak više nego benzini i zato je i njihova maloprodajna cijena praktično jednaka benzinskim gorivima, pojasnio je profesor Dekanić.

Što u budućnosti, kakve nas cijene nafte očekuju?

Što se tiče predviđanja kretanja cijena na tržištu, kako za sirovu naftu tako i za naftne derivate, iskustva pokazuju da je predviđanje doista vrlo nepouzdano i zato skoro nitko ozbiljan se ne upušta u prognoze kretanja cijena, osim klasične statističke igre koja otprilike kaže kako se cijene nafte u godini dana predviđaju u rasponu od 50 do 150 dolara po barelu, rekao je Dekanić.

Naime, cijene nafte zavise od njene ponude i potražnje i formiraju se na temelju ponude i potražnje na robnim burzama. Ponuda se može prilično egzaktno predvidjeti, potražnja zavisi od gospodarskog rasta, ukupnog, rasta u ključnim svjetskih gospodarstvima, ali i najvećim uvoznicima. Stanje na tržištima sirove nafte zavisi i o odnosima ključnih valuta velikih uvoznika (euro, kineski juan) prema dolaru, ali i o geopolitičkim poremećajima i političkim krizama, u područjima najveće proizvodnje ili transporta nafte.

Kako su valutni utjecaju na cijene nafte i političke krize vrlo teško predvidljive, jasno je da se i cijene sirove nafte teško mogu podrobnije predviđati, osim naznaka scenarija u različitim slučajevima. Maloprodajne cijene, osim ovisnostima o cijenama sirove nafte presudno zavise o porezima i fiskalnim politikama pojedinih zemalja, tako da je podrobnije predviđanje doista nemoguće, smatra Dekanić.