Industrijska proizvodnja u EU usporila u rujnu; u Hrvatskoj stabilizacija

15.11.2022.

Zadnja izmjena 14:19

Autor: T.V./HRT/Hina

Industrijska proizvodnja

Industrijska proizvodnja

Foto: - / Shutterstock

Industrijska proizvodnja u EU i eurozoni naglo je usporila u rujnu, a u Hrvatskoj se stabilizirala nakon pada u prethodnom mjesecu, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

Industrijska proizvodnja porasla je i u EU i u eurozoni za 0,9 posto u odnosu na kolovoz, kada je uvećana za 1,5 posto u Uniji i za 2,0 posto na području primjene zajedničke europske valute, pokazuju Eurostatovi sezonski prilagođeni podaci.

Najviše je na oba područja porasla proizvodnja u sektoru netrajnih potrošačkih dobara, za 3,1 posto u EU i za 3,6 posto u eurozoni, dvostruko snažnije nego u kolovozu, pokazuje izvješće objavljeno u ponedjeljak. Slijedi sektor kapitalnih dobara s rastom prozvodnje u rujnu za 1,7 posto u EU i za 1,5 posto u eurozoni, dvostruko slabijim nego u prethodnom mjesecu.

Najsnažnije je u odnosu na kolovoz pala proizvodnja energije, za 2,0 posto u Uniji i za 1,1 posto u eurozoni.

Skok u Irskoj

Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u rujnu na mjesečnoj razini porasla industrijska proizvodnja u Irskoj, za 11,9 posto. Eurostat napominje da irski statistički ured trenutno analizira metodologiju sezonske prilagodbe.

Slijedi Belgija s rastom proizvodnje u rujnu za 7,1 posto u odnosu za kolovoz.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u rujnu prema sezonski prilagođenim podacima porasla 0,4 posto u odnosu na kolovoz kada je smanjena 0,8 posto.

Najveći pad proizvodnje zabilježila je Litva, za 8,2 posto. Slijede Grčka i Estonija s padom proizvodnje za 4,5 odnosno 3,6 posto u odnosu na kolovoz.

Eurostat nije raspolagao podacima za Cipar.

Pad proizvodnje energije

U odnosu na prošlogodišnji rujan industrijska proizvodnja porasla je u EU za 5,7 posto, nakon 3,8-postotnog povećanja u kolovozu, izračunao je europski statistički ured na temelju kalendarski prilagođenih podataka. U eurozoni porasla je 4,9 posto, nakon 2,8 postotnog povećanja u kolovozu.

Najviše je porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 14,3 posto u EU i za 13,5 posto u zoni primjene zajedničke europske valute. Slijedi sektor netrajnih potrošačkih dobara s rastom proizvodnje za 8,4 posto u EU i za 5,7 posto u eurozoni.

Najviše je na oba područja u rujnu na godišnjoj razini smanjena proizvodnja energije, za 2,8 posto u EU i za 3,0 posto u eurozoni.

Hrvatska uz Francusku

Irska je prednjačila rastom proizvodnje i na godišnjoj razini, za 31 posto u odnosu na prošlogodišnji rujan. Slijede Danska i Malta gdje je porasla 19 odnosno 14,2 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u rujnu prema kalendarski prilagođenim podacima uvećana za 2,2 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, nakon 0,7-postotnog rasta u kolovozu.  Blizu je Francuska s rastom proizvodnje za 2,1 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

Najviše je u rujnu na godišnjoj razini pala proizvodnja u Estoniji, za 7,5 posto. Slijedi Latvija s padom proizvodnje za 3,7 posto.

Gospodarska aktivnost i zapošljavanje u EU i eurozoni posustali

Gospodarska aktivnost u EU i eurozoni naglo je usporila u trećem tromjesečju, a posustalo je i zapošljavanje, pokazale su u utorak nove procjene europskog statističkog ureda.

Sezonski prilagođen bruto domaći proizvod (BDP) EU-a i eurozone u trećem je tromjesečju porastao za 0,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je porastao za 0,7 posto u Uniji i za 0,8 posto u eurozoni, potvrdio je Eurostat prve procjene.

Stope rasta najniže su od početka prošle godine.

Na godišnjoj razini sezonski prilagođeni BDP EU-a i eurozone porastao je u trećem tromjesečju 2,4 odnosno 2,1 posto, također najslabije od prvog tromjesečja 2021., u skladu s Eurostatovom procjenom s kraja listopada.

U razdoblju od travnja do lipnja porastao je za 4,3 posto na oba područja.

Cipar i Rumunjska na čelu

Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao, najsnažniji rast aktivnosti u razdoblju od srpnja do rujna u odnosu na prethodna tri mjeseca bilježili su Cipar i Rumunjska, od 1,3 posto.

Blizu su Poljska i Švedska s rastom BDP-a od 0,9 odnosno 0,7 posto u odnosu na drugo tromjesečje.

U Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu i važnom trgovinskom partneru Hrvatske, gospodarstvo je poraslo za 0,3 posto.

Najviše je smanjena aktivnost u Latviji i Sloveniji, za 1,7 odnosno 1,4 posto.

Slijede Češka i Mađarska s 0,4-postotnim padom, a blago je smanjena aktivnosti i u Nizozemskoj, za 0,2 posto, te u Belgiji, Austriji i Finskoj, za 0,1 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Estoniju, Grčku, Španjolsku, Hrvatsku, Luksemburg i Maltu.

Pad u Latviji

Gotovo sve zemlje EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao bilježile su u trećem tromjesečju rast BDP-a u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, uz izuzetak Latvije gdje se smanjio za 0,4 posto.

Najveći rast zabilježio je Cipar, za 5,4 posto.

Slijede Portugal i Rumunjska s rastom BDP-a od 4,9 odnosno 4,7 posto.

Posustalo zapošljavanje

Rast broja zaposlenih u EU i eurozoni odražavao je slabiji tempo gospodarskog rasta, uz samo 0,2 posto više zaposlenih na oba područja nego u razdoblju od travnja do lipnja kada je njihov broj porastao za 0,4 posto.

U odnosu na treće prošlogodišnje tromjesečje broj zaposlenih porastao je za 1,5 posto u EU i za 1,7 posto u eurozoni.

U proljetnom tromjesečju uvećan je za 2,4 posto u EU i za 2,7 posto na području primjene zajedničke europske valute.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!