Gotovo polovica svjetske nafte dolazi iz zemalja pogođenih sukobima

Gotovo polovica svjetske proizvodnje nafte dolazi iz zemalja pogođenih sukobima, što pokazuje razmjere ovogodišnjih poremećaja na energetskom tržištu, koji su nadmašili one iz prethodnih kriza, prema Reutersovim izračunima.

Napadi SAD-a i Izraela na Iran prije šest mjeseci pokrenuli su dosad najveću krizu u opskrbi naftom, kojoj se zasad ne nazire kraj.

U isto vrijeme, rat Rusije i Ukrajine doveo je do smanjenja proizvodnje i prerade nafte, uključujući i u Kazahstanu, dok su dodatni pritisak stvorili sukobi u Libiji i američka ograničenja izvoza venezuelanske nafte početkom godine.

Zemlje pogođene tim sukobima prošle su godine proizvodile oko 45 milijuna barela nafte dnevno, odnosno više od 43 posto svjetske proizvodnje, prema Reutersovom izračuni objavljenom u ponedjeljak, utemeljenom na podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA).

U Perzijskom zaljevu trenutačno nedostaje između pet i sedam milijuna barela nafte dnevno. Saudijska Arabija dio izvoza preusmjerava prema Crvenom moru, dok zemlje izvoznice iz Perzijskog zaljeva dio nafte tajno prevoze kroz Hormuški tjesnac.

Rizici za opskrbu i dalje su veliki, što su pokazali i napadi u Crvenom moru te blizu Sueskog kanala u srpnju.

Zbog problema u opskrbi svijet se sve više oslanja na američku naftu, iako je i njezina proizvodnja povremeno bila ugrožena zbog ekstremnih vremenskih uvjeta.

Sukobi su pritom pogodili i svjetske kapacitete za preradu nafte, koji su zbog ratova na Bliskom istoku i u Ukrajini smanjeni za oko deset posto. Ukrajina je napala velik dio ruske rafinerijske mreže, uključujući postrojenja udaljena tisućama kilometara od ukrajinskog teritorija.

Rusija se zbog toga suočava s nestašicama goriva te je zabranila izvoz benzina i dizela, dodatno zaoštravajući stanje na svjetskom tržištu goriva.

Posljedice se prelijevaju i na šire gospodarstvo. Više cijene goriva postale su jedan od glavnih pokretača inflacije, pridonijele višim troškovima zaduživanja i pomogle da američki javni dug dosegne rekordnih 40 bilijuna dolara.

Cijene dizela u SAD-u dosegnule su rekordne razine unatoč tome što rafinerije rade punim kapacitetom.

Kako bi ublažila posljedice krize, IEA je iz strateških zaliha oslobodila rekordne količine nafte. Većina tih zaliha već je puštena na tržište, dok se svjetske zalihe i dalje smanjuju.