Građani: Teror agencija za naplatu potraživanja

Problem ovršenih i blokiranih građana koji teško izlaze iz kruga dugovanja, a još teže se nose s Agencijama za naplatu potraživanja svakim je danom sve veći.

Potkraj kolovoza prošle godine dug građana iznosio je 16,8 milijardi kuna, što je dovelo do blokade više od 250 000 građana. Prema Istraživanju agencije za naplatu potraživanja, Eos Matrix, Hrvatska prati europski trend blagog poboljšanja plaćanja, no plaćanje svakog petog računa kasni ili ostane neplaćen. Često agencije za naplatu potraživanja preuzimaju potraživanja građana od drugih tvrtki i banaka.

Građani su zgroženi agencijama i njihovim odnosom prema dužnicima.

Istaknuli su kako ih agencije zovu nekoliko puta dnevno i u svako doba dana. HAKOM je uveo Registar «Ne zovi» koji omogućuje građanima blokiranje poziva s određenih brojeva. Ipak, ova usluga odnosi se na pozive promotivnog sadržaja.

Zabrana uz pomoć Registra «Ne zovi» odnosi se samo na pozivanje trgovaca, znači za promidžbene i promotivne aktivnosti, a aktivnosti agencija za naplatu potraživanja nisu promotivne aktivnosti, objašnjava Marina Ljubić Karanović, rukovoditeljica Odjela pravnih poslova HAKOM-a.

Iz udruga za zaštitu potrošača ističu kako su potrošači revoltirani zbog načina kako agencije  za naplatu potraživanja postupaju prema dužnicima.

Postoji kodeks ponašanja, postoje dobri poslovni običaji koji su propisani od Hrvatske gospodarske komore,  koji određuju kako se institucija i tvrtka registrirana kao društvo s odgovornošću mora ponašati prema moralnim načelima i dobrim poslovnim običajima, poručio je Igor Vujević iz Udruge Potrošač.

Nalazimo se u situaciji kada nijedna institucija nije za to nadležna, a Agencije će pozivati i u 22 sata jer smatraju da je to prikladno vrijeme, kao što piše u Zakonu - mogu zvati u prikladno vrijeme, objasnila je predsjednica Centra za edukaciju i informiranje potrošača Tanja Popović - Filipović.

To nije mogla komentirati voditeljica pravne službe APS Croatia d.o.o. Maja Dubenik koja kaže da se njezina Agencija bavi naplatom osiguranih potraživanja. To znači da su potraživanja koje ta agencija preuzima od banaka osigurana hipotekom ili zadužnicama. Oni stoga nemaju pozivne centre i ne utjeruju tako dugove, objasnila je. S dužnikom, kaže, kontaktiraju elektronički ili poštom.

Kako Agencije uspiju naplatiti potraživanja koje banka nije uspjela, pitanje je koje je postavila voditeljica rubrike "Svi smo mi potrošači" u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska".

Razlika je, kaže Dubenik, u tome što je naš predmet poslovanja upravo naplata potraživanja, mi imamo odgovarajuću tehničku i organizacijsku podršku i malo smo bolji od banaka u tome. Međutim, ni naša naplativost nije stopostotna.

Postavlja se pitanje koja je državna institucija za to mjerodavna i kontrolira rad agencija za naplatu potraživanja.

Kratko i jasno - agencije za naplatu potraživanja nitko ne kontrolira. Ne postoji tijelo koje bi kontroliralo što oni rade, ne postoji tijelo koje će ih kazniti zbog onog što oni rade, pa smo zato mi potrošači osuđeni na samopomoć, rekao je predsjednik Udruge Ovršeni Danijel Galović.

Moramo pratiti kada nas se zove, kako nas se zove, u najgorim slučajevima kada na nam obilaze kuće. Tada pozvamo policiju. Poneke agencije šalju ljude na teren koji se raspituju o vašem imovinskom stanju, o rodbini, prijateljima, obilaze vašu kuću - ako to doživite, obavezno zovite policiju, poručio je Galović.

Zasad im je važno da policija evidentira događaj, a te dokaze planiraju upotrijebiti u ustavnoj tužbi protiv odredbe HNB-a naziva Odluka o kupoprodaji plasmana kreditnim institucijama.

Tom njihovom odlukom izravno se krši pravilo GDPR-a, a oni našim podatcima trguju kao s krumpirima, objasnio je Galović motiv za tužbu.

Građani se nemaju komu obratiti za pomoć, udruge su nemoćne i nemaju mnogo savjeta za njih.

Iz iskustva mogu reći da to sve više-manje završava na nadležnim sudovima. Znači institucije koje bi trebale biti nadležne jednostavno miču od sebe tu odgovornost pa su potrošači prisiljeni rješavati problem uz pomoć odvjetnika privatnom tužbom, rekao je Vujović.

Dugove treba platiti, u tome se svi slažu. No nije problem u samom dugu, već u svemu što se nadoda na njega. Stoga građani sa svojim plaćama teško mogu pratiti taj rast kamata i popratnih troškova.

Nikako da dođemo do glavnice, prvo otplaćujemo troškove ovršnog postupka pa kamate, a tek na kraju dolazimo do stvarnog dugovanja, rekao je Galović.

Mi radimo po zakonu i sa svakim klijentom imamo individualan pristup, rekla je Dubenik iz Agencije. Utvrdimo koje su njegove mogućnosti, nemamo privatne istražitelje jer su hipoteke upisane u zemljišne knjige pa je sve zapravo već poznato, kazala je.

Iako, kaže, njih kontrolira Agencija za zaštitu osobnih podataka, javio se gospodin iz Dubrovnika koji tvrdi da ga jedna agencija uporno naziva i da zna sve njegove osobne podatke.

U ovom slučaju agencije su se zaštitile Ugovorom o koncesiji, pa je onaj koji im je prodao dugovanja tim ugovorom prenio i sve ostale informacije o klijentu, pojasnila je Popović-Filipović. No s njom se ne slaže Galović iz Udruge Ovršeni. On smatra kako taj ugovor mora biti dostavljen i dužniku i tek onda treća strana stječe uvid u podatke.

Dakle, ni udruge nisu sigurne, i to je doista alarm za uzbunu. Pozivaju nadležne da stave Agencije pod kontrolu i uvedu jasna pravila za sve sudionike.

Sve dok nemamo regulatorno tijelo i adekvatne zakone, građane nitko ne može zaštititi od samovolje raznih agencija za naplatu potraživanja. Cilj agencija za naplatu potraživanja jest što prije naplatiti dospjela potraživanja, što je izazov jer je financijska situacija u koju su se građani doveli teška.