10:39 / 30.03.2021.

Autor: Studio 4/IMS/HRT

Grubišić: Ledo je dosegnuo zenit

Studio 4

Studio 4

Foto: Studio 4 / IMS/HRT

Andrej Grubišić, ekonomski analitičar, kazao je u Studiju 4 da je Ledo, koji je prodan angloameričkoj kompaniji Nomad Foods za 615 milijuna eura, zadnjih 30-ak godina bio privatna kompanija. 

Andrej Grubišić, ekonomski analitičar

Andrej Grubišić, ekonomski analitičar

Foto: Studio 4 / IMS/HRT

- Mnogo je primjera gdje je prodaja stranim vlasnicima rezultirala modernizacijom tih kompanija. Vlasnici Leda, Fortenova bili su u neprirodnom su položaju, kao posljedica lex Agrokora. Većinom se radi o velikim financijskim institucijama kojima nije prirodno da su vlasnici proizvođača sladoleda. Iznenadilo je da je prodaja pokrenuta u vrijeme koronakrize, što ukazuje na činjenicu da je Ledo dosegnuo zenit. Prodajni proces bio je jako kompetitivan, bilo je više od jednog ponuđača. Iz aspekta prodavatelja Ledo je prodan za oko 12-13 puta operativna zarada i oko 15 puta novčani tok kompanije. Kupac će morati jako puno raditi kako bi opravdao ovu transakciju. U Ledo je potrebno puno investirati, u tehnologiju i u marketing, ograničen je potencijal kompanije izvan regije, rekao je. 

Na pitanje zašto se to nije dogodilo u vrijeme Ivice Todorića, kazao je da bi, da nije bilo lex Agrokora, veliki vjerovnici postigli sporazum s tadašnjim vlasnikom i jedna od solucija bila bi prodaja dijela biznisa, Leda i Jamnice te da je bila riječ o iznosima koji su bili značajno iznad ovog sada postignutog. Kaže da će Jamnica sljedeća biti prodana, iako je teško špekulirati kada će se taj proces pokrenuti.

Kuna za kunu smanjenje poreza

Smatra da bi idealni način iskorištavanja novca iz Nacionalnog plana oporavka bio kuna za kunu smanjenje poreza. 

- Svaka kuna koja će procirkulirati kroz neku državnu instituciju ili proračun prije nego bude puštena trećoj strani, trebala bi supstituirati kunu ili euro koji bi se u suprotnom trebao uzeti kroz poreze hrvatskim građanima i biznisima. Tako bi im ostao taj novac, jer ne bi morali platiti taj porez, jer ga je platio Nijemac ili Austrijanac za nas, država bi nastavila trošiti te novce na način kako bi i inače trošila, a građani i biznisi bi sami odlučili što bi napravili s tim novcem. Sve je moguće provesti. Manje zlo je da se u što većoj mjeri taj novac doznači privatnom sektoru, kaže.

Inflacija se lagano događa

- Svi smo prije šest mjeseci bili malo optimističniji u vezi s razvojem korone. U javnom diskursu se ipak pojavljuju razmišljanja da tvrdi "lockdown" nije rješenje, gospodarstvo bi trebalo biti otvoreno diljem Europe, to će sigurno utjecati na proračune. Ne zadužujemo se mi jeftino jer smo jako dobri, nego zato što je poplava novca. Posljedica toga je inflacija koja se lagano događa, ali nije reflektirana u službenim statistikama. 

- Cijene nekretnina strašno rastu, kao i cijene repromaterijala različitih sirovina, vrijednosnih papira. Nema nijedne ozbiljnije investicije, čak i u privatnom sektoru, koja nije financirana iz EU fondova. Nije razumno očekivati da će se ekonomski problemi uvijek rješavati tuđim novcem.

- Prema nedavnim statistikama, u zadnjih 10-ak godina značajno je povećanje broja zaposlenih u javnom sektoru. Taj rast ne opravdava porast potražnje za uslugama države, svejedno je je li javni dug 85% ili 87% BDP-a. Krucijalno je da Hrvatska ima najmanju stopu radnoaktivnog stanovništva u EU, uz Bugarsku. Dok nas više neće raditi, teško je očekivati značajnije poboljšanje materijalnog statusa većeg broja građana.

O otpisu poreznog duga

- Otpis poreznog duga od 3 milijarde poduzetnicima je mjera porezne relaksacije i ona se ne treba raditi na diskriminatoran način, nego da se ide na linearno rasterećenje svih, poručuje.

Kao problem javnog sektora Grubišić ističe preveliki broj zaposlenih.

- Ušteda na tom broju mogla bi se podijeliti tako da je dio stvarna ušteda i može rezultirati poreznom relaksacijom, a drugi se može preusmjeriti u povećanje plaća jer ima sigurno javnog sektora gdje su plaće premale, rekao je.


Posljedica korona-krize na turizam

Na pitanje može li Hrvatska izdržati još jednu kovid-turističku sezonu, kazao je da se s poslovima vezanima uz turizam već događa da je manja stopa zaposlenosti, očekuju se otpuštanja, očekuje reprograme bankarskih kredita i dokapitalizacije od strane vlasnika te će planirane investicije biti zaustavljene ili odgođene. 


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!