GSV o mjerama aktivne politike zapošljavanja; za usavršavanje oko 150 mil. eura

Ministar rada Marin Piletić izvijestio je nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) u srijedu da su socijalnim partnerima predstavili okvirni plan za mjere aktivne politike zapošljavanja u 2026., a u proračunu je planirano više od 150 milijuna eura za potpore i usavršavanje.   

Ta su sredstva također namijenjena za obrazovanje, zapošljavanje, samozapošljavanje, uključivanje ranjivih skupina na tržište rada, te za vaučere koji se koriste za različite oblike obrazovanja, da se što veći broj odraslih uključi u cjeloživotno obrazovanje. I to ne samo nezaposleni, kojih je nikad manje na Zavodu za zapošljavanje, nego i svi oni koji rade, izjavio je novinarima ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Piletić.

Dodao je da su na inicijativu SSSH-a analizirali sužavanje raspona plaća nastalog, između ostalog i povećanjem minimalne plaće-

Naglasio je kako do kraja mandata Vlada ima jasan cilj da bruto minimalna plaća do 2028. bude 1250 eura.

Radna skupina će kontinuirano pratiti rast plaća

Najavio je i formiranje radne skupine koja će kontinuiranim praćenjem rasta plaća sagledati koje su sve mogućnosti da se taj rast nastavi i da se aktivnim mjerama politike zapošljavanja potiču poslodavci na korištenje mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel govoreći o utjecaju minimalne na ostale plaće, prije svega u gospodarstvu, posebice u privatnom sektoru, rekao je kako je nova direktiva o transparentnosti i jednakosti plaća muškaraca i žena tema o kojoj trebamo razgovarati i pokušati anulirati negativnu pojavu, jer je minimalna plaća rasla znatno brže nego medijalna i prosječna.

Naveo je kako je u sektoru turizma prijedlog Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) da svi radnici pokriveni kolektivnim ugovorom budu razvrstani u dvije grupe -u prvoj bi bio minimalac 1050 eura, a u drugoj plaća 1100 eura. Upitao je jesu li radna mjesta u turizmu, od kojeg očekujemo značajan udio u BDP-u toliko jednaka da ti radnici trebaju biti jednako plaćeni. Novosel je ocijenio kako je 'očigledno cilj da se kompletno promijeni struktura radnika, a što se događa i graditeljstvu, da više u njima nema domaćih radnika, nego iz trećih zemalja kojima je minimalna plaća dovoljna, uz plaćeni smještaj i prehranu'.

- Takvu politiku plaća ne možemo prihvatiti, kao i argumente HUP-a da nema prostora za podizanje plaća zbog niske produktivnosti, ali ima za intenzivnu rast dobiti poslodavaca, naglasio je Novosel.

Upozorio je da se s minimalnim plaćama ne može povećati produktivnost dodavši kako očekuje da se uredi politika plaća na razini gospodarstva i da odnosi minimalne i ostalih plaća budu primjerene te da se onda razgovara i o dobiti i produktivnosti.

Predsjednik HUP-a Mislav Balković rekao je da pohvaljuju mjere aktivne politike zapošljavanja i preispitaju mjere potpore sektorima prerađivačke industrije koja je u problemima, u prvom redu, metaloprerađivačka koja gubi radna mjesta, nisko je profitabilna i vrlo osjetljiva na promjenu troška rada.

HUP-u je u interesu povećanje plaća i da radnici budu pošteno plaćeni za svoj rad s obzirom na složenost radnih mjesta, dodao je.

Balković kaže i kako hrvatski poslodavci imaju nižu profitabilnost 55 posto u odnosu na kolege iz europskih zemalja, odnosno 25 posto iz usporedivih zemalja srednje i istočne Europe. Hrvatski poslodavci daju veći udio prihoda na trošak rada nego oni u prosječnim europskim državama i osim o plaćama, želimo razgovarati i o proizvedenoj dodanoj vrijednosti i vidjeti što najbolje možemo učiniti kao socijalni partneri, istaknuo je.