HBOR kani uložiti najmanje 100 mil. eura u investicijske fondove, pa tako i IPO fond

HBOR u idućih pet godina planira ukupno uložiti najmanje 100 milijuna eura u različite investicijske fondove, pa tako i u IPO fond, čiji bi primarni cilj bio podrška poduzećima za izlazak na burzu, istaknuto je u srijedu na 2. HBOR Invest konferenciji "Tržište kapitala, ključ razvoja gospodarstva".

Rekao je to predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Hrvoje Čuvalo, koji je podsjetio na HBOR-ovu poslovnu strategiju za razdoblje od 2025. do 2029. godine, vrijednu 5,5 milijardi eura, koja se temelji na pet ključnih strateških ciljeva i područja. To su razvoj tržišta kapitala i fondovske industrije, internacionalizacija, regionalni i društveni razvoj, ulaganja u konkurentnost i otpornost, te naposljetku zelena tranzicija, u čije se ubrzanje u pet godina planira uložiti najmanje milijardu eura.

Kada je riječ o prvom navedenom segmentu, istaknuo je Čuvalo, HBOR u idućih pet godina kani uložiti najmanje 100 milijuna eura u različite investicijske fondove, a u nišama koje tržištu nedostaju.

Na temelju javnog poziva, do sada su donesene odluke o ulaganjima u tri investicijska fonda, a u tijeku su i "dubinska snimanja" za još neke fondove, napomenuo je.

Istaknuo je da je u Vladinu strateškom okviru za razvoj tržišta kapitala apostrofirana važna uloga HBOR-a kao institucije koja bi trebala poticati osnivanje specijaliziranih investicijskih fondova, a jedan od takvih je i IPO fond, inicijativu za čije pokretanje je u rujnu spomenuo i potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.

U tijeku pripremne aktivnosti za formiranje IPO fonda

Čuvalo je izvijestio da su u tijeku pripremne aktivnosti za formiranje tog fonda, istražuju se europski modeli i prakse koje bi se mogle primijeniti, a cijeli proces bi trebao biti gotov do kraja iduće godine.

Pojasnio je da bi primarni cilj tog fonda bilo pripremanje poduzeća za izlazak na burzu, što bi uključivalo i ulaganja u korporativne funkcije i procese koje te tvrtke moraju imati za izlistavanje. Također, aktivnosti mogu uključivati i samo ulaganje u te tvrtke, no, istaknuo je Čuvalo, prije svega s ciljem da se time privuku ostali privatni ulagači.

- Privatni ulagači bi se ipak trebali osjećati sigurnije kada vide da je "unutra" i državna banka. To bi i njima trebao biti poticaj da ulože svoj kapital. To je smisao, a ne da javna banka sama ulaže u IPO dionica neke tvrtke, pojasnio je Čuvalo, dodavši i da je još rano govoriti koliko će HBOR uložiti u IPO fond.

Čelnik HBOR-a je najavio i da će ta domaća razvojna banka u idućih godinu-dvije osnovati tvrtku kćer, specijaliziranu isključivo za aktivnosti i operacije povezane s tržištem kapitala.

Izvijestio je i da je HBOR do sada u deset investicijskih fondova uložio 118 milijuna eura. Prema njegovim riječima, ako se stave po strani dva fonda koji djeluju u sklopu Inicijative triju mora, tada se dolazi do broja od 80 milijuna eura koje je HBOR uložio ili se obvezao uložiti u osam fondova kojima je inicijator.

Tih osam fondova do sada je podržalo više od 230 investicija u raznim sektorima, a trenutačno su "teški" oko 500 milijuna eura, što znači da je na jedan euro uložen od HBOR-a generirano novih više od pet eura uloženih od drugih ulagača.

- To je poanta i smisao djelovanja HBOR-a na tržištu kapitala i tržištu fondovske industrije - svojim inicijativama i primjerom ulaganja privući ostale ulagače, poručio je Čuvalo.

"Cilj je stvoriti veće, likvidnije i atraktivnije tržište kapitala"

Državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić je rekla da je razvoj tržišta kapitala jedan od strateških prioriteta Vlade, koje se, osim kao prilika za ulaganja građana, vidi i kao ključan izvor financiranja za mala i srednja poduzeća, koja se i dalje u znatnoj mjeri oslanjaju na bankovne kredite.

Tako je Vlada ove godine donijela strateški okvir za razvoj tržišta kapitala, uz prateći akcijski plan čije se aktivnosti provode u suradnji s više institucija, pa tako i HBOR-om, rekla je državna tajnica.

Također je spomenula i IPO fond, "čije mogućnosti osnivanja će HBOR istražiti".

- Taj fond će našim malim i srednjim poduzećima dati zamah u daljnjem rastu i razvoju jer će na brži i jednostavniji način doći do prijeko potrebnog kapitala, rekla je.

Istaknula je da su se ove godine dogodila tri IPO-a na Zagrebačkoj burzi, uz značajnu prisutnost malih dioničara, a da bi glavni domaći indeks Crobex uskoro mogao dosegnuti 4000 bodova, što je razina na kojoj nije bio od 2008. godine.

- Cilj je više nego jasan - stvoriti veće, likvidnije i atraktivnije tržište kapitala, zaključila je Rogić Lugarić.

Važna uloga EIF-a

Državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Zrinka Raguž je rekla da Vlada putem financijskih instrumenata kontinuirano osigurava efikasnu podlogu za rast i razvoj industrije rizičnog kapitala.

Tako je kazala da je u prošlom financijskom razdoblju 2014. - 2020. u Hrvatskoj startup tržište oživljeno zahvaljujući uspješnom pokretanju prve generacije financijskog instrumenta ESIF fond rizičnog kapitala, s financijskom omotnicom od gotovo 46 milijuna eura.

U trenutačnoj financijskoj perspektivi osigurana je i druga generacija fonda rizičnog kapitala, za koju je inicijalno iz EU-ovih fondova predviđeno 60 milijuna eura, uz 20 milijuna eura iz prve generacije instrumenta i 20 milijuna eura privatnog kapitala, rekla je Raguž, koja je u uspješnoj provedbi obje generacije fonda apostrofirala ključnu ulogu Europskog investicijskog fonda (EIF).

Okupljenima se obratila i zamjenica predsjednice Uprave EIF-a Merete Clausen, koja je naglasila važnost partnerstva s HBOR-om i drugim hrvatskim institucijama.

Izvijestila je da je EIF do sada u razne projekte i kroz različite instrumente u Hrvatskoj uložio oko dvije milijarde eura, pri čemu je podržao oko šest tisuća malih i srednjih poduzeća. To financiranje potaknulo je ulaganja koja su ukupno dosegnula oko pet milijardi eura, istaknula je.