"Sportski objekti moraju zadovoljavati uvjete za međunarodna natjecanja"

Gradnju ili obnovu sportske infrastrukture treba pažljivo planirati i pametno njome upravljati kako bi se investicija isplatila, istaknuto je u ponedjeljak na konferenciji u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Na skupu "U skladu s pravilima igre: Tehnička usklađenost i financiranje izgradnje sportskih objekata", podcrtana je i važnost usklađenosti s nacionalnim tehničkim propisima i pravilnicima te preporukama međunarodnih sportskih organizacija.

Navedeno je i kako procjene stručnjaka govore da bi za sustavno uređenje sportskih objekata od nogometnih stadiona do školskih dvorana Hrvatska trebala uložiti između 1 i 1,5 milijardi eura u idućih desetak godina. 

Predsjednik HGK Luka Burilović je kazao kako jača svijest o važnosti ulaganja sportsku infrastrukturu, te kako to nije trošak nego ulaganje koje se višestruko vraća. 

- Nije samo pitanje betona ili sportskog duha. Govorimo o ulaganju u cijelu zajednicu - kulturološki i identitetski, obrazovno i zdravstveno. To je gradnja u kojoj se moramo iskazati. To je poruka nas kao društva da su nam sport, zajedništvo i zdravlje visoko na listi prioriteta, kazao je.

Naglasak, kako je rekao, treba biti na kvaliteti - od projektiranja, gradnje, nadzora, usklađivanje s međunarodnim standardima, do načina financiranja.

- Sportsku infrastrukturu trebamo pažljivo planirati, pametno njome upravljati kako bi se u konačnici investicija isplatila, istaknuo je Burilović.

Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša je kazao kako je Vlada za jednu od svojih strateških odrednica izabrala izgradnju i obnovu sportske infrastrukture. 

Stoga je važno da ono što se bude gradilo i obnavljalo bude u skladu s propisima međunarodnih sportskih federacija kako ne bismo došli u situaciju da je dvorana prekratka, bazen nije odgovarajući, već da se sredstva utroše na najbolji mogući način.

Državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Josip Pavić je rekao kako o važnosti ulaganja u sportsku infrastrukturu najbolje govore brojke - za 2025. je dodijeljeno 112 ugovora o obnovi sportske infrastrukture u vrijednosti od 20 milijuna eura i istim ritmom će se nastaviti. 

- Sportska infrastruktura je jedan od preduvjeta bavljenja sportom uz podršku nacionalnim savezima i klubovima. To čini bazu razvoja hrvatskog sporta i na tom tragu će se nastaviti raditi, istaknuo je.

Državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Tonči Glavinić je naglasio važnost planiranja i ulaganja u sportsku infrastrukturu. 

- Ne smije se pritom, kako je rekao, zanemariti resurs na kojem svi ti objekti nastaju, a to je prostor, kao i prostorno planiranje koje je izuzetno važno.

Podsjetio je kako Zakon o gradnji, Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu i Zakon o prostornom uređenju, ovaj tjedan idu u saborsku proceduru.

Za građevine sportske namjene, kako je naveo, bitan je Zakon o prostornom uređenju koji sportske i obrazovne objekte prepoznaje kao projekte od državnog interesa te pojednostavljuje njihovu realizaciju.

Važnim je pritom naveo novi hibridni model prostornog planiranja - urbanistički projekt.

Riječ je, kako je rekao, o dokumentu koji objedinjuje postupke iz dijela zaštite okoliša i prirode i prostornog uređenja koje se odnosi na lokacijsku dozvolu.

- Upravo tim dokumentom vjerujemo da će se sportski projekti što prije realizirati, a samim time će se premostiti dugotrajna izmjena prostornih planova, usklađenje nižeg reda s višim i obratno te dugotrajne studije utjecaja na okoliš i lokacijske dozvole".

Obnova sportske infrastrukture nije pitanje luksuza nego opstanka

Potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj je kazala kako pitanje obnove sportske infrastrukture nije pitanje luksuza nego opstanka.

- Sportske objekte gradimo s dobrom namjenom, ali put do uspjeha kao i u sportu zahtijeva pravila igre - strateško planiranje, suradnju i dugoročno razmišljanje, istaknula je.

Čagalj je navela kako je infrastruktura jedna od najvećih slabost hrvatskog sporta te kako brojni sportski objekti zahtijevaju obnovu i prilagodbu suvremenim tehničkim standardima.

- Potrebno je graditi nastojeći pritom osigurati usklađenost s nacionalnim propisima, tehničkim pravilnicima i međunarodnim sportskim standardima. Važan je dijalog i dogovor između projektanata, sportskih saveza, lokalne i državne uprave te financijskog sektora kako bi se ideje do ključa u ruke gradili objekti koji su ispravni, isplativi i održivi, naglasila je Čagalj.

I splitski gradonačelnik Tomislav Šuta je istaknuo važnost ulaganja u sportsku infrastrukturu. 

- Grad Split ulaže maksimalne napore da sportski objekti budu u potpunosti usklađeni s tehničkim, sigurnosnim i međunarodnim standardima. Naš je cilj stvarati infrastrukturu koja će služiti sportašima, građanima i budućim generacijama, uz odgovorno planiranje i financiranje svakog projekta. Sport je važan dio identiteta Splita, a ulaganje u sportsku infrastrukturu ulaganje je u zdravlje, zajedništvo i budućnost našeg grada, rekao je Šuta.

Na konferenciji je istaknuto i kako europski fondovi, posebno oni vezani uz energetsku učinkovitost, digitalnu infrastrukturu i održivi razvoj, otvaraju značajne mogućnosti. 

Programi poput Mehanizma za oporavak i otpornost ili fondova kohezijske politike mogu pokriti značajan dio investicija, pod uvjetom da su projekti tehnički pripremljeni, dokumentacija potpuna, a ciljevi usklađeni s europskim smjernicama.