HGK: Na Crni petak potrošit će se 137 milijuna eura

U Hrvatskoj gospodarskoj komori procjenjuju da će promet na Crni petak dosegnuti 137 milijuna eura, što je 10 milijuna eura više u odnosu na lani, dok će se u prosincu za vrijeme blagdanske potrošnje u maloprodaji potrošiti 3,3 milijarde. 

Najviše će se, kupovati odjeća i obuća, tehnika, ali i kozmetički proizvodi, a popusti se najčešće kreću od 20 do 50 posto, navodi se u priopćenju HGK, objavljenom u četvrtak.

- Statistike potvrđuju da na Crni petak dio potrošača kupuje više od uobičajenog, pa povećanu potrošnju očekujemo i sutra. Budući da smo svi u potrazi za povoljnijim proizvodima i uslugama, vrlo je važno paziti na vjerodostojnost ponude, istaknula je Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK.

Kupovina na provjerenim stranicama

Upozorava na važnost provjere kod online kupovine, posebno onih web trgovina koje imaju sjedište u inozemstvu.

- Za kupnju s nepoznatih stranica preporučujemo plaćanje pouzećem kad god je moguće, ali i provjeru kontakata, sjedišta te mogućnosti povrata proizvoda, poručila je Bogović. 

- Lažni web shopovi obično nemaju plaćanje pouzećem, traže da se kreira korisnički račun, odnosno ne možete kupiti kao gost, nemaju navedene kontakt podatke nego se samo moćete obratiti preko online forme, nemaju prihvaćanje kolačića i popusti su najčešće sumnjivo niski, naglasila je Vlatka Jajetić, voditeljica Službe za kibernetičku sigurnost, CARNET.

Internetsku trgovinu treba provjeriti primjerice na stranici iffy.cert.hr.

Carnet je od ožujka do danas zabilježilo 1600 lažnih domena, čiji su cilj bili upravo potrošači u Hrvatskoj. Zato sutra, bilo u trgovini ili na internetu, treba kupovati oprezno.

U HGK očekuju i i rast potrošnje za božićne i novogodišnje blagdane. U Hrvatskoj je u prosincu prošle godine potrošnja u maloprodaji iznosila 3,1 milijarde eura, dok bi ove godine, procjenjuje se, mogla premašiti 3,3 milijarde eura.

Prosjek godine

Prosječan iznos računa u trgovini u 2023. iznosio je 14,35 eura, a ove godine (do 31. listopada), 15,47 eura, što je rast od 7,78 posto.

Gledajući samo prošlogodišnji studeni, račun je u tom mjesecu u odnosu na prosjek godine bio veći gotovo u svim županijama, izuzetak su Šibensko-kninska, Zadarska i Istarska, što je posljedica sezonskog utjecaja porasta prosječnog iznosa računa koji podiže godišnji prosjek.

Najveći porast prosječnog računa u studenom u 2023. zabilježio je Grad Zagreb i to za osam posto, Vukovarsko-srijemska županija za 7,8 posto, a treća po rastu je bila Osječko-baranjska županija sa 7,1 posto.

U tjednu oko Crnog petka prosječan račun prošle godine iznosio je 15,73 eura, što ukazuje na to da se promoviranim popustima kupuju proizvodi i usluge veće nominalne vrijednosti.

Gledajući samo Crni petak, sve županije zabilježile su rast prosječnog računa, što pokazuje da građani prepoznaju ovaj dan kao priliku za obavljanje kupovina veće vrijednosti. Najveći rast od 30 posto ostvaren je u Gradu Zagrebu, gdje je prosječan iznos računa porastao za 30 posto, na 19,49 eura.

U Osječko-baranjskoj, Splitsko dalmatinskoj i Brodsko-posavskoj županiji prosječan račun je rastao 22 posto, dok su najmanje reagirali potrošači u Šibensko-kninskoj, Istarskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji s prosječnim rastom računa manjim od 10 posto.