HGK: U zadnjem kvartalu daljnje usporavanje gospodarske aktivnosti

Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) u petak su, komenitrajući najnoviji podatak o rastu hrvatskog gospodarstva u trećem kvartalu za 5,2 posto na godišnjoj razini, poručili da bi ove godine stopa rasta BDP-a lako mogla premašiti 6 posto, no i napomenuli da u zadnjem kvartalu očekuju daljnje usporavanje gospodarske aktivnosti.

DZS je u petak objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem kvartalu porastao 5,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je sporiji rast nego u prethodnom tromjesečju, kada je BDP porastao 8,7 posto, no to je već šesti kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od koronakrize.

Nadalje, prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u trećem tromjesečju na kvartalnoj razini palo 0,4 posto.

- Usporavanje gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj je zapravo očekivano, no valja imati na umu da bi prosječna stopa realnog rasta BDP-a ove godine vrlo lako mogla biti viša od 6 posto, kazao je glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja.

U prva tri kvartala 2022., naime, gospodarstvo je raslo po realnoj stopi od 7,1 posto na godišnjoj razini. Sve ključne sastavnice BDP-a, kako je naveo, doprinose gospodarskom rastu ove godine, a investicijska aktivnost u trećem kvartalu porasla je 8 posto na godišnjoj razini.

- U zadnjem kvartalu očekujemo daljnje usporavanje gospodarske aktivnosti s obzirom na recentan pad narudžbi u njemačkoj ekonomiji, koji se u određenoj mjeri već nazire u službenoj statistici, istaknuo je Šaravanja.

Kako je naveo, dok je u Europskoj uniji BDP rastao 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, u Sloveniji (-1,4 posto), Češkoj (-0,4 posto), Mađarskoj (-0,4 posto) i Austriji (-0,1 posto) čiji su industrijski sektori još bliže vezani uz njemački industrijski sektor nego hrvatski, već je evidentno usporavanje aktivnosti u trećem kvartalu.

- Tako nam se čini da su prognoze rasta za Hrvatsku u 2023. godini od Vladinih 0,7 posto i 0,8 posto (OECD) najrealniji od svih koje pratimo, kazao je Šaravanja.

Iduće će godine, prema njegovim riječima, hrvatsko gospodarstvo karakterizirati osjetno usporavanje gospodarskog rasta. Najveći negativni rizik izgledima je inozemno okruženje, pogotovo gospodarska kretanja u euro području, kazao je.

- Ulazak u euro područje za nešto malo više od mjesec dana i, vjerojatno pristupanju Schengenskom prostoru, zasigurno dugoročno, ali i dogodine predstavljat će veliki vjetar u leđa gospodarstvenicima i gospodarskim prilikama u Hrvatskoj, zaključuje u komentaru najnovijeg podatka o BDP-u.