HNB očekuje u trećem tromjesečju rast BDP-a za 2,8 posto

Prema modelu brze procjene ekonomske aktivnosti HNB-a, rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) Hrvatske u trećem bi tromjesečju mogao ubrzati na 2,8 posto na godišnjoj razini, s 1,7 posto koliko je iznosio u drugom tromjesečju.

Raspoloživi visokofrekventni pokazatelji u Hrvatskoj za treće tromjesečje ove godine upućuju na znatno ubrzavanje ekonomske aktivnosti na tromjesečnoj razini, navode iz središnje banke u najnovijem broju svog Biltena, za rujan ove godine..

- Prema modelu brze procjene ekonomske aktivnosti HNB-a, rast realnog BDP-a u trećem bi tromjesečju mogao iznositi 1,2 posto na tromjesečnoj razini, nakon zabilježenih 0,4 posto u drugom tromjesečju, dok bi se godišnja stopa rasta ekonomske aktivnosti mogla ubrzati na 2,8 posto, s 1,7 posto, koliko je iznosila u drugom tromjesečju, ističu u Biltenu.

Podsjetimo, Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je krajem kolovoza prvu procjenu, prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju realno porastao za 1,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To je već 22. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, ali sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 2,2 posto.Rast BDP-a na godišnjoj razini od 1,7 posto je najsporiji rast od posljednjeg kvartala 2020. godine, kada je gospodarstvo palo pod utjecajem koronakrize.

Ipak, iz HNB-a ističu da se njihova brza procjena BDP-a zasniva na relativno ograničenom skupu podataka, koji su većinom dostupni zaključno sa srpnjem 2026. Navode i da je obujam industrijske proizvodnje u srpnju tako porastao za 3,9 posto u odnosu na lipanj te za 6,8 posto u odnosu na prosjek drugog tromjesečja. Promatrano prema glavnim industrijskim komponentama, rast je široko rasprostranjen. Pritom je snažno povećana proizvodnja intermedijarnih proizvoda, dok jeizražen rast zabilježen i u proizvodnji energije te kapitalnih proizvoda. 

 U srpnju je, ističu, porastao i realni promet u trgovini na malo, i to za 1,4 posto u odnosu na svibanj te 1,7 posto u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja. Povrh toga, tijekom srpnja i kolovoza na godišnjoj razini blago su povećani fizičkipokazatelji u turizmu koji bilježe rast broja dolazaka za 0,8 posto te noćenja za 0,3 posto, dok financijski podaci iz sustava fiskalizacije upućuju na rast potrošnje u djelatnostima povezanima s turizmom u ljetnim mjesecima. 

Anketni pokazatelji također upućuju na povoljna kretanja. Početkom trećeg tromjesečja nastavljeno je jačanje poslovnog optimizma, premda je u većini djelatnosti još uvijek ispod razina zabilježenih prije eskalacije sukoba na Bliskom istoku krajem veljače (Slika 5.). S druge strane, pouzdanje potrošača, nakon izrazito snažnog pada u drugom tromjesečju, u potpunostise oporavilo. Svi anketni pokazatelji pouzdanja tako se nalaze iznad svojih dugoročnih prosjeka, zaključuju u svojoj procjeni.