HNB postrožava kriterije kreditiranja, upozorava na rast neurednih otplata

Hrvatska narodna banka (HNB) izvijestila je u srijedu da radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava uvodi nove makrobonitetne mjere kojima ograničuje kriterije kreditiranja potrošača, pri čemu je cilj usporiti zaduživanje kućanstava, osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita, te tako ublažiti rizike za potrošače i financijsku stabilnost.

Vujčić: Ograničavanje kriterija kreditiranja preventivna mjera

Guverner HNB-a Boris Vujčić izjavio je da se najavljeno ograničavanje kriterija kreditiranja uvodi preventivno, u kontekstu i vrlo snažnog rasta potrošačkih kredita, a kako jednom u budućnosti, kada ekonomija i rast dohodaka uspore, ne bi došli u situaciju da se mogućnost otplate dugova pogorša.

Vujčić je u srijedu u HNB-u izjavio novinarima da taj dokument ima namjeru uspostaviti minimalne kriterije za kreditiranje potrošača, i u pogledu stambenih i gotovinskih potrošačkih kredita.

Mjere se upućuju u javnu raspravu, kazao je Vujčić, jer već dulje svjedočimo vrlo brzom rastu u prvom redu gotovinskih kredita, a koji se u posljednje vrijeme dodatno ubrzao.

Naime, godišnja stopa rasta gotovinskih nenamjenskih kredita ubrzala je s 3,6 posto krajem 2022. na 15,9 posto potkraj 2024. Pritom se mjesečna vrijednost odobrenih kredita trenutno kreće od 300 do 350 milijuna eura, naveo je Vujčić.

Što se tiče stambenih kredita, stopa rasta relativno je stabilna, ali omjer servisiranja duga prema ukupnom dohotku kućanstava postupno se povećava, s 38 na 41 posto.

- Zbog toga smatramo da je u ovom trenutku potrebno donijeti ove mjere, kako bi se uspostavili minimalni kriteriji za kreditiranje, kako oni ne bi 'labavili' i kako ne bi došli u situaciju prezaduženosti sektora kućanstava, bilo u segmentu stambenih ili gotovinskih kredita, izjavio je.

Naime, dodao je guverner, ekonomija se uvijek ponaša ciklički i u trenutku pada ciklusa pretjerana zaduženost može dovesti do značajnih problema u servisiranju samoga duga.

- Ovo je preventivna mjera kako u budućnosti, kada ekonomija i rast dohodaka uspore, ne bi došli u situaciju da se mogućnost otplate dugova pogorša. Povijest nas je naučila da je bitno imati ovakve vrste makroprudencijalnih mjera kako bi buduću krizu ili usporavanje ekonomije mogli lakše prebroditi, izjavio je Vujčić.

Podsjetio je i na razdoblje 2009. i 2010. godine, kada je financijska kriza izbjegnuta upravo zbog pravovremenog usporavanja rasta kreditne aktivnosti, koja je u to vrijeme bila znatno viša. Rekao je i da bi ova mjera trebala djelovati i antiinflatorno, budući da će "hladiti" potražnju, odnosno osobnu potrošnju koja snažno raste, pa tako doprinosi i rastu cijena.

Mjere na snagu stupaju 1. travnja

Mjere bi na snagu trebale stupiti 1. travnja, po Vujčićevim riječima sigurno će biti dugotrajnije naravi, no to ne znači da se u budućnosti neće mijenjati, bilo u smjeru dodatnog "zatezanja" ili pak popuštanja.

- No, jednom kada se uvedu takve takozvane makroprudencijalne mjere, one su tu da neko vrijeme budu prisutne i da vidimo rezultate koje će polučiti, pojasnio je.

Eventualne promjene će osjetiti samo oni koji će tek uzimati kredit, iako i tu za većinu neće biti promjena, budući da se većina kredita odobrava u okviru ovakvih uvjeta. Manjina kredita, pak, u ovom trenutku je bila odobrena uz "labavije" uvjete, rekao je guverner.

Na pitanje novinara o tome da banke uglavnom u praksi dozvoljavaju da visina mjesečne rate stambenog kredita bude oko trećine plaće, dok se mjerom predviđa limit od 45 posto, Vujčić je pojasnio da treba imati na umu da se u tih 45 posto zbrajaju ukupni dugovi, kao što su i minusi na karticama ili neki drugi gotovinski kredit.

HNB postrožava kriterije kreditiranja

Mjere se uvode preventivno, kako bi ublažile nakupljanje rizika za financijsku stabilnost povezanih s pojačanim kreditiranjem kućanstava i ojačale njihovu financijsku otpornost u mogućim nepovoljnim makroekonomskim scenarijima.

Očekuje se da će mjere, koje bi se trebale početi primjenjivati od 1. travnja 2025., blago usporiti zaduživanje kućanstava i to osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita, umanjujući time ujedno rizike za potrošače i financijsku stabilnost povezane sa snažnom kreditnom aktivnošću, istaknuli su iz HNB-a.

U trenutnim makroekonomskim uvjetima obilježenima brzim rastom potrošnje kućanstava, ove mjere istodobno djeluju i u smjeru smanjenja inflatornih pritisaka povezanih s povećanom potražnjom, dodali su.

Iznos novog zaduživanja potrošača ograničuje se tako da pri odobravanju novoga kredita omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto za stambene kredite i 40 posto za nestambene kredite.

Nadalje, omjer iznosa stambenoga kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90 posto.

Dodatno, ročnost stambenih kredita se ograničuje na trideset, a nestambenih kredita na deset godina.

Iznimke prvenstveno za građane koji rješavaju stambeno pitanje

Banke će i nadalje na osnovi vlastite procjene potrošačima moći odobriti do 20 posto iznosa stambenih kredita i 10 posto iznosa ostalih kredita mimo navedenih kriterija, napominju iz HNB-a.

Pritom pojašnjavaju da se iznimke pri odobravanju stambenih kredita u najvećoj mjeri smiju primjenjivati za potrošače koji kreditom rješavaju svoje stambene potrebe.

- Svrha je takvih iznimki ublažavanje mogućega nepovoljnog utjecaja mjera na potrošače koji stječu svoj prvi dom ili dom primjereniji njihovim obiteljskim prilikama. Također, iznimke bankama dopuštaju određenu fleksibilnost pri određivanju uvjeta kreditiranja na osnovi detaljnije procjene kreditne sposobnosti potrošača, naveli su iz središnje banke, podsjećajući i da su banke i nadalje dužne koristiti se vlastitima, kao i dodatnim propisanim elementima procjene rizičnosti kredita, pri čemu osobito moraju voditi računa o propisima koji reguliraju ovrhu nad novčanim sredstvima potrošača.

Snažan rast gotovinskih nenamjenskih kredita

Iz HNB-a su istaknuli da su ove mjere reakcija na rizike povezane sa snažnim rastom kredita kućanstvima, koji se ubrzava još od početka 2023. Pritom se dio kredita odobrava uz relativno blage kriterije, što povećava rizik nastanka poteškoća u njihovoj otplati s mogućim nepovoljnim učincima na financijsku stabilnost.

Osobito se ubrzala godišnja stopa rasta gotovinskih nenamjenskih kredita, i to s 3,6 posto krajem 2022. na 15,9 posto krajem 2024., napomenuli su iz HNB-a, upozorivši da se pritom naplativost tih kredita relativno brzo pogoršava.

Tako je udio kredita koji se neuredno otplaćuju iz kohorte gotovinskih nenamjenskih kredita odobrenih 2021. do kraja 2023. dosegnuo približno četiri posto. Navedeni bi se pokazatelj mogao dodatno pogoršati za novije kredite s obzirom na znatno veće volumene odobrenih kredita i očekivano usporavanje rasta dohodaka, upozorili su iz središnje banke.

I kod stambenih kredita naznake rasta rizika neuredne otplate

I u segmentu stambenih kredita, koji u zadnje četiri godine rastu po povišenim stopama, prosječno oko 10 posto godišnje, postoje naznake rasta rizika neuredne otplate. Naime, snažan rast cijena stambenih nekretnina i povećanje kamatnih stopa potaknuli su potrošače na podizanje sve većih kredita, uz rastuće opterećenje dohotka troškovima otplate duga i sve dulju ročnost kredita. Tako se prosječni teret otplate duga povećao s 38 posto dohotka tijekom 2022. na 41 posto dohotka krajem 2024., a prosječna ročnost stambenih kredita u istom razdoblju produljila se s 22 na 24 godine, izvijestili su iz HNB-a.

Sve navedeno upućuje na povećanje ranjivosti kućanstava na moguće nepovoljne makroekonomske i financijske šokove, poput smanjenja dohotka ili gubitka posla. U takvim bi uvjetima kućanstva, kako bi mogla i nadalje otplaćivati kredite, morala znatno smanjiti svoju potrošnju.

To bi ugrozilo njihov životni standard i nepovoljno se odrazilo na ukupna gospodarska kretanja ili ih suočilo s poteškoćama pri otplati kredita, što izlaže banke riziku gubitaka s mogućim nepovoljnim učincima na cjelokupnu financijsku stabilnost, upozorili su središnji bankari.

Kažu da se navedenim makrobonitetnim mjerama nastoje ujednačiti minimalni kriteriji kreditiranja između banaka i spriječiti njihovo pretjerano ublažavanje u uvjetima snažne tržišne utakmice.

- Time će se smanjiti rizik prekomjernog zaduživanja potrošača, odnosno mogućnost da raspoloživim sredstvima preostalima nakon otplate duga ne mogu pokrivati ni osnovne životne troškove, navode.

Povodom uvođenja novih mjera, HNB je na svojim mrežnim stranicama otvorio savjetovanje s javnošću, pri čemu je javna rasprava otvorena do 20. veljače.

HUB očekuje usporavanje kreditne aktivnosti

U Hrvatskoj udruzi banaka zbog te odluke očekuju usporavanje kreditne aktivnosti.

- Tu postoje dvije mjere ograničenja dakle i vrijednost nekretnine u odnosu na dohodak i anuitet u odnosu na dohodak. To će sigurno rezultirati smanjenim brojem stambenih kredita no, HNB daje i određenu fleksibilnost pogotovo kad je riječ o stambenom pitanju, dakle kupnja prve nekretnine ili poboljšanje stambenih uvjeta, rekla je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka.