HNBlog: Trgovci udvostručili dobit, troškove prebacili na kupce

Analiza HNB-a pokazuje da su trgovci u Hrvatskoj udvostručili dobit uz stabilne marže, dok su rastuće troškove uspješno prebacili na potrošače, uz snažan utjecaj domaće potražnje.

U razdoblju od 2019. do 2024. poduzeća u maloprodaji hrane udvostručila su dobit, zadržavajući pritom stabilne trgovačke marže, što upućuje na to da su povećane troškove uspješno prebacila na krajnje potrošače, istaknuto je u najnovijem HNBlogu Hrvatske narodne banke (HNB).

Analizu pod nazivom „Vino i čokolada: kakva je veza globalnih poremećaja s domaćim cijenama hrane?“ potpisuju izvršni direktor HNB-ova Sektora istraživanja Davor Kunovac te analitičari Ivan Batušić i Jakov Čorak.

Vanjski šokovi ključni okidač inflacije

Autori navode da Hrvatska uvozi velik dio hrane, a cijeli cjenovni lanac – od proizvodnje do maloprodaje – snažno ovisi o energiji. Zbog toga su domaće cijene hrane izrazito osjetljive na poremećaje na međunarodnim tržištima energije i sirovina.

Analiza pokazuje da su upravo ti vanjski šokovi, posebno tijekom pandemije i rata u Ukrajini, bili glavni pokretač rasta cijena hrane u Hrvatskoj i europodručju.

Hrvatska se izdvaja po brzini rasta cijena

Iako su uzroci inflacije slični kao u drugim zemljama, Hrvatska se, prema analizi, izdvaja po brzini i intenzitetu prijenosa troškova na potrošače.

- Trgovci su povećane troškove često brže i snažnije prenosili na potrošače nego u drugim zemljama, navode autori.

Ističu da je snažna domaća potražnja – potaknuta rastom plaća, turizmom i pozitivnim očekivanjima potrošača – omogućila trgovcima povećanje dobiti bez povećanja marži.

Nekoliko proizvoda nosi najveći rast cijena

Rast cijena hrane bio je koncentriran na manji broj proizvoda, pri čemu desetak kategorija čini više od polovice ukupnog poskupljenja.

Primjeri čokolade, govedine i vina pokazuju različite obrasce. Cijene čokolade rasle su globalno zbog manjka kakaovca, no u Hrvatskoj su reagirale brže nego drugdje. Kod govedine su dodatni pritisci došli iz domaće potražnje i rasta proizvođačkih cijena.

Za razliku od toga, cijene vina u Hrvatskoj gotovo ne prate međunarodna kretanja, već rastu zbog snažne potražnje za domaćim proizvodima.

Snažna potražnja ključna za rast cijena i dobiti

Autori zaključuju da je, uz vanjske šokove, presudnu ulogu u rastu cijena imala snažna domaća potražnja. Ističu da je udvostručenje dobiti, veće od kumulativne inflacije hrane od oko 40 posto, bilo moguće upravo zato što su potrošači prihvaćali više cijene.

Naglašavaju da inflaciju hrane nije moguće objasniti samo odlukama poduzeća, jer bez snažne potražnje ne bi bilo moguće prenijeti rast troškova na potrošače. Upozoravaju i da se inflacijski pritisci mogu ublažiti tek smanjenjem potražnje ili mjerama ekonomske politike, uključujući jačanje konkurencije na tržištu.