14:45 / 23.03.2022.

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/HRT

Hoće li biti hrane u idućim mjesecima?

Hoće li biti hrane?

Hoće li biti hrane?

Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT

Globalna pandemija, a zatim i rat u Ukrajini, izazvali su brojne poremećaje na svjetskim tržištima – jedno od najviše pogođenih područja je pitanje poljoprivrede. Mnogi su zabrinuti hoće li biti hrane u idućim mjesecima, te po kojim cijenama. Posljednjih dana često se spominje termin „strateške robe“ koje, kaže državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, u Hrvatskoj ima dovoljno. 

- Dostatne su količine žitarica i uljarica, koje se ocjenjuju kao strateški važne za svaku naciju. Na razini prošlogodišnje proizvodnje, imamo zaliha do iduće berbe, odnosno žetve, koja će se odvijati u lipnju, odnosno srpnju, ove godine. U odnosu na 2020. godinu, u jesen su zasijane površine s povećanjem od 6 posto što se tiče ukupnih žitarica, a 10 posto što se tiče same pšenice kao najvažnije krušarice, kaže Majdak.

Što se tiče samodostatnosti kod ostalog dijela prehrambenih proizvoda, Majdak ističe da Hrvatska nije dostatna u proizvodnji mesa, te u segmentu voća i povrća. 

- U tom dijelu na razini Europske unije funkcionira nesmetani tijek hrane između država članica. Hrvatska se na tržištu EU-a opskrbljuje za dostatne količine. Ne treba biti zabrinut što se tiče samodostatnosti na razini Hrvatske, ali i opskrbnih lanaca koji funkcioniraju na razini svih zemalja članica, govori.

Dodaje kako je Vlada zacrtala plan da Hrvatska do 2024. poveća strateške proizvode u poljoprivrednoj proizvodnji – prije svega proizvode od mesa i mlijeka, ali i proizvodnju voća i povrća.

Mnogi su zabrinuti sada kada gledaju ukrajinsku proizvodnju, primjerice kukuruza ili uljane repice u čemu su dominirali na europskom tržištu. Je li trenutačna situacija dobra prilika za Hrvatsku poljoprivredu da poveća proizvodnju i jače se nametne na europskom tržištu?

- Nikome nije drago čuti što se događa u Ukrajini, i problemi će sigurno biti veliki s obzirom na količinu proizvodnje u Ukrajini. Ne bih rekao da to nama pruža priliku za veću proizvodnju, ali sigurno je da će se te robe tražiti, i na nama je obaveza da sve površine koje imamo pokušamo što prije staviti u funkciju obrade, i zasijati poljoprivredne kulture na njima. Nadam se da će poljoprivrednici ovog proljeća iskoristiti priliku zasijati što veće površine, bez obzira na to što je i nas uhvatilo poskupljenje. Sigurno da je to iznimno teško, jer mineralna gnojiva su do i pet puta skuplja., kaže zamjenik predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić.

Poskupljenje u proizvodnji vjerojatno znači i veće cijene poljoprivrednih proizvoda za kupce u sljedećim mjesecima. 

- Već od rujna prošle godine žitarice imaju stalni trend rasta. Danas se pšenica traži po iznimno visokim cijenama – gotovo je za kunu, i više, skuplja nego u žetvi prošle godine. I kukuruz je preko kunu skuplji nego protekle godine. Poljoprivrednici neće u tom dijelu nešto zaraditi. Cijene će morati biti veće najmanje 50 posto nego što je to bilo prošle godine, jer ako ne budu imale svoj iznos, mi nećemo moći pokriti svoje troškove i onda će biti upitna jesenska sjetva. Možda izgleda da naše cijene idu puno gore, ali to u konačnici ne mora značiti da to mora biti značajno poskupljenje za potrošače, objašnjava Brlošić.

Neke države poput Turske ili Argentine zabranile su izvoz nekih poljoprivrednih proizvoda – može li Hrvatska, kao članica Europske unije, uopće razmišljati o takvim odlukama? 

- Na razini EU-a je nesmetan tijek hrane i u ovom trenutku nema potrebe za ograničavanjem izvoza prehrambenih proizvoda – zaliha imamo dovoljno u okviru naših skladišta i strateških robnih zaliha. Sve ono što je potrebno uvesti, Hrvatska nesmetano dobavlja, kaže Majdak. 

U slučaju da poljoprivredni proizvodi jako poskupe, država je spremna. 

- Hrvatska je već uložila u povećanje naših kapaciteta – prije svega proizvodnih, ali i skladišta. Osiguravamo i interventne potpore za naše poljoprivrednike, a podupiremo i ribare u okviru novog programa u iznosu od 75 milijuna kuna. Za one najugroženije u proljetnoj sjetvi osigurali smo iznos od 200 milijuna kuna, napominje.

Brlošić kaže da se, samo promatrajući situaciju u svijetu, ne mogu preko noći donositi odluke o povećanju proizvodnje u Hrvatskoj jer su resursi u obliku poljoprivrednih zemljišta ograničeni. 

- Mi u Republici Hrvatskoj imamo zemljišta u nekakvoj rezervi, ali ono je obraslo višegodišnjim raslinjem i potrebno je nekoliko godina da se takvo zemljište stavi u funkciju. Ono što možda možemo brzo napraviti je da pojačamo intenzitet gnojidbe poljoprivrednih proizvoda koje smo zasijali, i da u konačnici imamo vremenske uvjete koji bi omogućili dobar rast tih žitarica, govori.

Dodaje kako smatra da će hrane za građane biti dovoljno, s obzirom na velike površine kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta.

Kad govorimo o budućnosti, Majdak smatra kako Hrvatska zasigurno može raditi na povećanju svojih proizvoda. 

- Imamo investicijski ciklus putem sredstava Europske unije, koje smo osigurali kao zemlja članica, ali i nacionalnim sredstvima utječemo kao Ministarstvo poljoprivrede i kao Vlada na povećanje proizvodnje. U radno intenzivnim kulturama, kao što je proizvodnja voća i povrća, trebamo napraviti iskorak. U tom dijelu nam se svake godine povećavaju površine i sama proizvodnja na njima. Naša rezervna poljoprivredna zemljišta možemo i moramo aktivirati, i aktivirat ćemo ih. Ukupno je definirano 310 tisuća hektara – to je u odnosu na prijavljene površine povećanje za 50 tisuća hektara. To sve treba staviti u funkciju putem natječaja – apeliramo na jedinice lokalne samouprave da što prije otvore natječaje i otvore mogućnost dostupnosti ovih poljoprivrednih površina kako bi povećali proizvodnju i stvorili dodatne zalihe i količine hrane za naše građanstvo – ali i za iskorak putem izvoza, zaključuje Majdak.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!