Hoće li ukidanje olakšica za mlade utjecati na njihovo zapošljavanje?

Više od milijardu eura država je uložila u mjere aktivne politike zapošljavanja od 2016. godine. Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje danas će donijeti novi paket mjera za iduću godinu. U programu je devet mjera vrijednih gotovo 163 milijuna eura, koje bi trebale osigurati da se ostvari Vladin cilj od 125 tisuća novih radnih mjesta u mandatu.

U emisiji "U mreži Prvog" zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ivana Mehle, neovisni analitičar Predrag Bejaković, i Alen Mrvac s portala Moj posao, analizirali su, između ostalog, je li taj cilj dostižan te kakve kvalitativne pomake možemo očekivati na tržištu rada.

Mehle: U evidenciji HZZ-a 86 tisuća nezaposlenih; 40 posto dugotrajno nezaposlenih

Hrvatski zavod za zapošljavanje donijet će paket mjera, koji će se u cijelosti predstaviti u ponedjeljak. Jučer je Vlada podržala zaključak o donošenju mjera. Ministar je najavio otprilike smjer u kojem se ide. I rečeno je da će HZZ u idućem razdoblju uložiti oko čak 700 milijuna eura.

Zamjenica ravnatelja HZZ-a Ivana Mehle naglasila je da su mjere aktivne politike zapošljavanja uvijek namijenjene prvenstveno nezaposlenim osobama, a posljedično onda i poslodavci imaju nekakvu korist.

- Najvažnije su osobe iz evidencije tako da im kroz mjere povećavamo zapošljivost. Unutar mjera ima i drugih skupina, tipa osobe koje su u radnom odnosu pa kroz potporu u usavršavanju na radnom mjestu mogu povećati svoja znanja i vještine kako bi zadržali posao, unaprijedili svoje vještine, napredovali i sl., pojasnila je.

Osvrnula se na dosadašnje mjere, što je sve postignuto te kako se boriti s onom kategorijom nezaposlenih osoba koje su dugotrajno na zavodu. Trenutačno se u evidenciji HZZ-a nalazi 86 tisuća nezaposlenih osoba. Od toga dugotrajno nezaposlenih je preko 40%, a to znači da su ti ljudi već godinu dana i više na HZZ-u.

- Imamo skupinu privremeno nezapošljivih osoba, teže zapošljivih osoba, vrlo često to su dugotrajno nezaposlene osobe, međutim činjenica je da u velikom postotku u našoj evidenciji imamo takve ljude koji u krajnjoj liniji imaju pravo biti u evidenciji zavoda, izvršavaju one obveze koje objektivno mogu, s obzirom na svoj status i stanje, ali nisu raspoloživi za rad i u pravilu ih ni ne upućujemo neko vrijeme na radna mjesta, kazala je.

Na pitanje jesu li takve osobe spremne za prekvalifikaciju, Mehle je rekla da se mnogo radi s njima kako bi im se s vremenom podigla zapošljivost.

- Veliki dio njih danas i da im se ponudi posao ne bi ga objektivno mogli prihvatiti. I sada u periodu dok se njihova situacija ne promijeni, intenzivno se bavimo njima, uveli smo još prije par godina 5, 6 tzv. aktivacijski program kojim se intenzivno radi s njima na povećanju ne samo znanja i vještina, već i motivacije, objasnila je.

Vrlo popularni voucheri za obrazovanje

Po pitanju razvoja znanja i vještina, HZZ nudi obrazovanje. Zadnjih dvije i pol godine uključuju nezaposlene u obrazovanje kroz vouchere.

- Do sada se za edukaciju kroz sustav vouchera prijavilo 30.000 osoba, od čega je 20.000 već svoju edukaciju i završilo. Tako da imamo dobre pokazatelje unutar šest mjeseci po završetku tih edukacija i promjene posla, ako se radilo o osobi koja je bila zaposlena, kao i o zapošljavanju nezaposlenih osoba koje su se u vrijeme pohađanja neke edukacije kroz voucher, dakle, bile nezaposlene pa unutar šest mjeseci našle posao, rekla je.

O Vladinom ukidanju olakšica za zapošljavanje mladih

Kritika na jedan od poteza Vlade koji će ići od 1. siječnja je ukidanje olakšice za zapošljavanje mladih do 30 godina što se tiče zdravstvenog doprinosa. S druge strane, prema novom prijedlogu pravo na naknadu će moći ostvariti mladi koji su u radnom odnosu u proteklih godinu dana proveli šest umjesto dosadašnjih devet mjeseci.

Analitičar Predrag Bejaković rekao je da u tim mjerama ne vidi proturječnosti jer je Hrvatska do prije nekoliko imala jako visoku nezaposlenost mladih i tada je uvedena garancija za mlade koja je na neki način omogućavala mladima da se ili obrazuju ili da dobiju posao.

- Tada je bila visoka nezaposlenost. Danas nezaposlenost mladih više nije tako visoka i nema razloga da se sufinancira takva mjera, kazao je.

- Što se tiče naknade za nezaposlenost, Hrvatska je prema međunarodnoj usporedbi bila među zemljama koja je imala jako stroge uvjete za ostvarivanje prava, a prema nedavno završenoj analizi Ekonomskog instituta, dobro je ustvari, da su uvjeti ublaženi, dodao je.

Hoće li poslodavci biti odvraćeni od zapošljavanja mladih zbog ukidanja mjere?

Pojavila se ta bojazan među poslodavcima i mladim radnicima koji će tek stupiti na tržište rada i po pitanju njihove zapošljivosti, odnosno hoće li poslodavci biti barem dijelom odvraćeni od zapošljavanja zbog ukidanja te mjere.

Alen Mrvac s portala Moj posao rekao je da ne vjeruje da će do takvog raspleta doći iz više razloga.

- Poslodavcima nedostaju radnici, jest da oni u pravilu tragaju za iskusnim zaposlenicima koji donose specifičan set vještina i imaju neko nagomilano radno iskustvo, međutim, apsolutno su otvoreni za zapošljavanje mladih ljudi i ne vjerujemo da će to negativno se odraziti na taj dio priče, kazao je.

- Što se tiče samih plaća, poslodavci će morati, posebice oni koji zapošljavaju veći broj mladih osoba, iznaći neka malo veća financijska sredstva kako bi pokrili tu razliku u nastavnim troškovima. Međutim, ne vjerujemo da će doista doći do neke značajnije stagnacije ili smanjenja plaća jer će samim time učiniti sebe konkurentnima na tržištu rada. Naravno da će ih to financijski dodatno opteretiti, međutim, u konačnici mislim da se neće nešto značajno dogoditi, dodao je.

Bejaković: Trebamo podržavati mjere aktivacije, obveze nezaposlenih da aktivno traži posao

Analitičar Bejaković osvrnuo se na mlade koji ništa ne rade, ne obrazuju se. Ustvrdio je da postoje podaci koliko ih je, ali da su te procjene dosta upitne jer, između ostalog, mnogi ne žele jasno reći da ne traže posao.

- U cjelini mislim da je njihov broj jako smanjen u Hrvatskoj, iako ih još uvijek ima. U Hrvatskoj razmjerno malo osoba ispada iz osnovnog i srednjeg obrazovanja, ali i za razliku od toga u visokom obrazovanju tek negdje otprilike dvije trećine mladih završavaju visoko obrazovanje. Oni koji ispadnu iz obrazovanja vjerojatno aktivno ne traže posao, pojasnio je.

-  Trebamo podržavati ove mjere aktivacije, dakle obveze nezaposlene osobe da aktivno traži posao, a da ne čeka posao da dođe na njegova ili njezina vrata, dodao je.

Mrvac: Radnici su ti koji većinom biraju poslodavca; važna im je fleksibilnost u radu

Govoreći o trendovima zapošljavanja i iskustvom na portalu Moj posao, Mrvac je rekao da se "više nude poslovi no što ima kandidata, barem iz perspektive poslodavaca, jer naravno da nije dovoljno za jedno radno mjesto primiti jednu prijavu, naravno da bi poslodavci htjeli da je tu više kvalitetnih prijava pa da mogu i sami birati".

Što se tiče najatraktivnijih i najpoželjnijih poslova, tu prvenstveno stvari ovise o kojem poslodavcu se radi.

- Vi možete imati, tako reći, isto radno mjesto, čak i slične uvjete, međutim poslodavac koji je prepoznat kao kvalitetan, dobar poslodavac, koji brine o svojim zaposlenicima, će u konačnici generirati puno više prijava.

Ipak, sve uvijek kreće i često završava na pitanju plaće i uvjeta rada.

- Danas je radnicima veoma važna fleksibilnost u radu, dakle da imaju klizno radno vrijeme, da si mogu sami, barem djelomično, određivati na koji način će raditi, naravno, u dogovoru s poslodavcem. Hibridni način rada je postao dio naših radnih okolina u onim djelatnostima i profesijama koje priroda posla to omogućava, rekao je.

Ustvrdio je da je danas položaj radnika kudikamo povoljniji nego što je to bio slučaj unatrag desetak godina.

-  Uloge poslodavaca i radnika u mnogo čemu su zamijenjene i više ne možemo govoriti tako da su poslodavci ti koji biraju, već radnici su ti koji nerijetko imaju prilike odabrati između više poslodavaca, posebice ako se radi o specifičnim djelatnicima, odnosno radnicima sa specifičnim vještinama, s nagomilanim iskustvom koji su danas vrlo traženi na tržištu rada, dodao je.