Hormuška kriza: Šteta za zemlje Perzijskog zaljeva premašuje 50 milijardi dolara

Kriza na Bliskom istoku i ograničavanje prolaska kroz Hormuški tjesnac stajali su dosad zemlje u Perzijskom zaljevu više od 50 milijardi dolara, navodi turska novinska agencija Anadolu zaključke analize istraživačkog centra za energetiku TESPAM iz Ankare.

U razdoblju od 27. veljače do 30. ožujka izvoz nafte iz Irana, Iraka, Kuvajta, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina potonuo je za 36,4 posto, na 7,833 milijuna barela dnevno, pokazala je analiza utjecaja zatvaranja Hormuškog tjesnaca na zemlje u regiji.

Prije rata te su zemlje izvozile 12,323 milijuna barela nafte dnevno, navodi TESPAM.

Zemlje u regiji izgubile su od početka rata 15,275 milijardi dolara prihoda od nafte, zbog smanjenog izvoza, prenosi Anadolu TESPAM-ove izračune.

Kad se uključe i poremećaji u sektoru ukapljenog prirodnog plina (LNG) i u pomorskom prometu te oštećenja energetskih postrojenja i poremećaji u drugim sektorima, ukupni gubitak zemalja u Perzijskom zaljevu premašuje 50 milijardi dolara, pokazala je analiza turskog istraživačkog centra.

Uz energetska tržišta, sukob je zakočio i gospodarsku aktivnost diljem regije, napominje Anadolu, i utjecao na proizvodnju, infrastrukturu, logistiku, trgovinske putove, financijski sektor i turizam.

- Najveći su gubitnici u ovoj krizi izvoznici iz Perzijskog zaljeva, azijski uvoznici nafte i LNG-a, tankerski prijevoznici i zemlje koje ovise o trgovini kroz Hormuški tjesnac, nabrojio je za tursku novinsku agenciju čelnik TESPAM-a Oguzhan Akyener.

Energetski tokovi preusmjeravaju se prema novim izvorima

Na važnosti su pak dobili nafta iz središnje Azije, plin iz istočnog Mediterana, afrička naftna proizvodnja te američki izvoz LNG-a, napominje Akyener.

- Drugim riječima, globalni energetski sustav sve se više cjepka i dijeli na više polova, zaključio je čelnik istraživačkog centra.

Iran je zbog američko-izraelskih napada preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, zabranivši tranzit brodovima povezanima sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i njihovim saveznicima.

Iranske vlasti višekratno su naglašavale da tjesnac nije zatvoren, ističući da brodovi "prijateljskih zemalja" mogu proći, u koordinaciji s iranskom mornaricom.

- Zemljama za koje smo utvrdili da su naši prijatelji, dopustili smo prolazak kroz Hormuški tjesnac. Dopustili smo prolazak Kini, Rusiji, Indiji, Iraku i Pakistanu, rekao je prošli tjedan iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči, prema izvješću novinske agencije Tasnim.

Irak je iranski susjed u Perzijskom zaljevu i izvozio je do početka rata 3,4 milijuna barela nafte dnevno. Prodaja nafte čini 90 posto iračkih proračunskih prihoda.