Horvat: Iseljenici pomažu hrvatskom gospodarstvu

Hrvatska narodna banka smanjila je ovogodišnju prognozu rasta BDP-a s 2,9 posto na 2,6 posto i revidirala "na više" prognozu rasta za iduću godinu s 2,6 posto na 3 posto. Prosječnu stopu inflacije u godini za nama procijenili su na 8,8 posto. A u ovoj očekuju da bude dvostruko manja. Zatim bi, navodno u 2025. pala na 2,5 posto. Prosječni građanin zaključuje - bit će bolje. BDP će rasti, inflacija padati i svi ćemo imati više eura i biti sretni, debeli i veseli. Je li to baš tako? Je li ova financijska konstrukcija zajednice, koja se naziva država, održiva? I ima li skrivenih mina po putu? 

Hrvatska ima najveću inflaciju uz Slovačku

Milan Horvat, predsjednik Uprave FIMA-e Plus, rekao je u HTV-ovoj emisiji "Studio 4" kako se svi hvale da je u posljednje dvije godine rast hrvatskog BDP-a među najvišima u Europi, a izbjegavaju istaknuti koliki je utjecaj na to imala inflacija i iseljavanje ljudi.

Naglasio je da Hrvatska ima najveću inflaciju u Europi uz Slovačku.

- Slovačka, Austrija i mi smo lideri u inflaciji, poručio je Horvat. Jer najveći udio u BDP-u ima potrošnja.

Horvat je dodao da Hrvatska povlači velik novac iz Europe.

Posljednjih deset godina manje od hrvatskog rastao je samo slovački BDP, a npr. Bugarska i Rumunjska rasle su gotovo dvostruko brže od Hrvatske. 

Iseljavanje ima i pozitivnih efekata

Iseljavanje ima i pozitivnih efekata. Iznos novca koje šalju iseljenici bilježi velik rast.

Horvat je rekao da je iznos novca koji šalju iseljenici iz inozemstva i naknade hrvatskih radnika zaposlenih u inozemnim kompanijama je u 2022. godini dosegnuo 5,1 milijardu eura i veći je u odnosu na godinu dana prije za 20,6 posto, a isto tako velik bio je i rast u 2021. godini u odnosu na 2020. godinu.

Eurostat tvrdi da smo u tome europski rekorderi. U 2022. godini države Europske koje su ostvarile najveći višak osobnih transfera bile su Hrvatska s 2,8 posto BDP-a, odnosno 1,9 milijardi eura, a slijede je Bugarska i Portugal s 1,4 posto i Rumunjska s 1,3 posto BDP-a.

- To znači da su hrvatski iseljenici u državama izvan EU-a u Hrvatsku doznačili znatno više novca, nego što su strani radnici na privremenom radu u Hrvatskoj poslali u svoje države, dodao je.

Hrvatska je u 2022. godini primila neto transfer eura u visini od 4,5 posto BDP-a iz fondova EU-a i NextGeneration EU-a.

Horvat je naglasio da nas to svrstava na prvo mjestu u Europskoj prema intenzitetu tih transfera. Kad podvučemo crtu, "devizne doznake", odnosno financijski transferi iz inozemstva nose 12 posto BDP-a, što znači da živimo od tuđeg novca.

Horvat je dodao kako to ne spada u održivi rast i svakako ne na dulje vrijeme. S vremenom će fondovi EU-a za Hrvatsku presušiti, dio radno aktivne emigracije vraćat će se u Hrvatsku i tu će provoditi mirovinu, dio emigracije rođen u inozemstvu slabit će svoje veze s državom svojih predaka, a natalitet nam je toliko pao da više neće biti ni velikog odljeva radnika iz Hrvatske.

 Priljev po deviznim doznakama ne može biti dugoročno održiv

Zato ni priljev po deviznim doznakama ne može biti dugoročno održiv. Sve veći broj uvezenih radnika slat će sve više zarađenog novca u svoje domicilne države.

Horvat je rekao da će se neto pozitivni transferi deviznih doznaka za Hrvatsku će se preokrenuti u neto negativne i time zbog izgubljene potrošnje utjecati na smanjenje rasta BDP-a.

Danas su najcjenjeniji postali stručnjaci specijalizirani za uzimanje tuđeg novca. To su stručnjaci za fondove EU-a, a ne oni koji osmišljavaju novi proizvod ili uslugu koja donosi novu vrijednost.

Horvat je dodao da je u redu, ako Hrvatskoj netko želi pomoći, ali je to i odgovornost Europske unije. I to ne treba gledati u negativno, ali ne treba od toga raditi "religiju".

- Živjet ćemo bolje lijepa je i prigodna poruka na početku godine. Kratkovidni ne vide zid koji je daleko, a dalekovidni ne vide ono što im je pred nosom. Mijenjamo moralne prioritete sukladno trenutnim potrebama života u komforu. I nadamo se da će nas drugi i dalje vući naprijed, poručio je HRT-ov novinar Željko Kardum.