15:30 / 01.10.2019.

Autor: D.M./HRT

Hotelijerima veći prihodi, traže redefiniranje obiteljskog smještaja

Foto: Dusko Marusic/PIXSELL

Foto: Dusko Marusic/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Zamislite kako bi izgledao hrvatski turizam i njegova ponuda da uz trenutno postojećih nešto više od tisuću hotela - postoji njih još toliko?,upitao je Veljko Ostojić.
Vodeće hotelsko-turističke kompanije u prvih osam mjeseci ostvarile su porast poslovnog prihoda od 5,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a većina ih očekuje 2 do 6 posto veći volumen rezervacija za posezonu, istaknuo je direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić predstavljajući u Zagrebu bilten HUT-a "Turistički impuls Q3 2019".

- Porast poslovnih prihoda od 5,4 posto u vodećim hotelskim kućama ove godine rezultat je njihovog dodatnog prodajno angažmana i ulaganja u kvalitetu, što je omogućilo i rast cijena te nešto višu zauzetost nego lani. Taj rast je nešto viši od ukupnog porasta noćenja u RH od početka godine do 24. rujna, što je bilo oko 2 posto, no treba znati i da su smještajni kapaciteti ove godine ukupno rasli za oko 6 posto ili za 67 tisuća kreveta. U tome je najveći rast obiteljskog smještaja, za 35.700 kreveta, te nekomercijalnog za više od 36 tisuća kreveta, koji zajedno čine većinu smještajnih kapaciteta i takva struktura sigurno nije optimalna za ukupne rezultate hrvatskog turizma, pogotovo za potrošnju, u čemu opredjeljenje ka hotelima donosi zapravo više", poručio je Veljko Ostojić.

Veliki rast prihoda od najma nekretnina turistima

Iznio je i podatak da je od 2010. do 2019. u domaćinstvima broj kreveta za turiste porastao za 444,6 tisuća, što je " ekvivalent broju od 1.112 novih hotela prosječne veličine 200 soba sa 400 kreveta". Zamislite kako bi izgledao hrvatski turizam i njegova ponuda da uz trenutno postojećih nešto više od tisuću hotela - postoji njih još toliko?, upitao je Ostojić. Naglasio je kako to ne znači da su hotelijeri protiv obiteljskog smještaja, nego da u svemu tome treba razlikovati nekretninski biznis i najam nekretnina turistima (soba, apartmana, kuća, vikendica i sl.) kao dopunske djelatnosti.

Konzultantica Sanja Čizmar, koja je sudjelovala u izradi HUT-ovog biltena, kazala je da bi u tom smislu trebalo ići u pravcu porezne jednakosti i da uvjeti budu jednaki za sve sudionike na tržištu koji pružaju smještaj, na što je Ostojić dodao i kako smatraju da obiteljski smještaj mora postojati i da je to vrijedna ponuda u Hrvatskoj, ali da treba redefinirati njegov model i bolje ga regulirati.

Redefinirati model obiteljskog smještaja

Sve to je potkrijepio i, kako je kazao, prvom analizom o kratkoročnom najmu nekretnina turistima u Hrvatskoj, koja je putem podataka s dvije online svjetske platforme Airbnb i HomeAway pokazala da je na njima krajem ovog srpnja bilo gotovo 237 tisuća smještajnih jedinica iz Hrvatske, uz rast prodaje za 12,4 posto, za 6 posto porasla je i prosječna cijena, na 114 eura po jedinici. Većina ili 71 posto tog oglašenog smještaja bile su jedno i dvokrevetne spavaće sobe, najviše kapaciteta bilo je u srednjoj Dalmaciji i Dubrovniku te u Istri, a prosječno su se nudile 120 dana, sa stopom zauzetosti od 60 posto ili za 2 postotna poena više nego lani.

- Time je prihod od tog segmenta od kolovoza 2018. do srpnja 2019. dosegnuo visokih 2,03 milijarde eura, što je 22 posto više, i to je stvarno i veliki novac i veliki biznis i jedno od najisplativijih ulaganja. Ipak, iskustva iz drugih zemalja govore da to ima svoj rok i da se i to područje sve više regulira i izjednačuje s komercijalnim iznajmljivanjem turistima te će i Hrvatska morati nešto učiniti po tom pitanju. Premda to neće biti popularno bit će nužno", ocijenio je Ostojić.

Smanjenje PDV-a na 13% dobra mjera, ali i selektivna 

Ostojić se osvrnuo i na očekivanja od stope PDV-a u ugostiteljstvu od 13 posto od iduće godine, dodavši da je to samo početak nečega što mora ići dalje, odnosno da i s time Hrvatska još uvijek zaostaje za konkurentima, gdje je ta stopa 10 i manje posto. "Problem je što se ta nova stopa odnosi samo na pripremu i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima, a ne na hranu kao takvu, što znači i da je stopa selektivna. Ne odnosi se tako ni na catering ni još neke segmente ugostiteljstva i ako se tako primjeni bit će i po financijskom efektu slabija od predviđenog odnosno neće u proračun donijeti više od milijardu kuna nego 500 do 600 milijuna kuna", upozorio je Ostojić.

Zaključio je podatkom da diferenciranu stopu PDV-a za ugostiteljstvo ima 26 od 28 država EU-a, što, po njemu, dovoljno govori o važnosti te mjere kojom države zapravo pomažu razvoj djelatnosti koja visoko zapošljava, pridonosi BDP-u i razvoju gospodarstva.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!