Hrvati troše 87 kg mesa po stanovniku godišnje; proizvodnja nedostatna

Niska samodostatnost, učestale bolesti životinja i nedostatak kvalitetnih radnika među izazova su s kojima se suočavaju stočarstvo i mesna industrija, istaknuto je u srijedu na konferenciji o mesnoj industriji u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK), uz poruku kako treba povećati proizvodnju.

- Proizvodnja mesa u Hrvatskoj i EU kontinuirano je izložena raznim pritiscima, od preporuka za smanjenje konzumacije crvenog mesa, epidemija bolesti životinja, smanjenja emisije stakleničkih plinova, sve viših standarda dobrobiti životinja, do izazova vezanih za nelojalnu konkurenciju, posebice najvećih svjetskih proizvođača mesa poput Latinske Amerike, rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

Unatoč tim pritiscima proizvodnja i potrošnja mesa u svijetu se povećava i taj će se trend nastaviti, rekao je.

Potrošnja mesa 87 kg po stanovniku godišnje

Kovačević je naveo kako je Hrvatska sa potrošnjom mesa od 87 kilograma po glavi stanovnika godišnje znatno iznad prosjeka EU, odnosno na šestom je mjestu po potrošnji mesa.

Kada se govori o strukturi potrošnje još uvijek je dominantno svinjsko mes sa preko 50 posto.

Što se samodostatnosti tiče, Kovačević je kazao kako se od ulaska u EU do danas samodostatnost u proizvodnji mesa smanjila sa 72 na 63 posto, a posebno velik pad se bilježi kod goveđeg mesa, za više od 30 posto.

- Hrvatska ne proizvodi dovoljno mesa za vlastite potrebe, velike količine uvozi pa je tako lani uvezla više od 200 tisuća tona mesa i klaoničkih proizvoda i ostvarila povijesno najviši vanjskotrgovinski deficit u razmjeni mesa i klaoničkih proizvoda, veći od 625 milijuna eura, rekao je.

Povećanje uvoza i deficita

U razdoblju od ulaska u EU do danas, kako je naveo, uvoz i deficit povećali su se za više od tri puta, a nažalost ti trendovi se nastavljaju i u prvih osam mjeseci ove godine.

Međutim, kada se promatra mesne prerađevine, dakle proizvode veće dodane vrijednosti, iz godine u godinu se bilježi vanjskotrgovinski suficit, no 2024. dolazi do zaokreta - više s izvozom ne pokrivamo uvoz.

Vezano uz mesnu industriju istaknuo je kako je ona i po udjelu u BDP-u, prometu, prihodu, broju zaposlenih strateška prerađivačka industrija. Može se reći da i u proizvodnji i u distribuciji posluje po najvišim standardima kvalitete i sigurnosti hrane te energetske učinkovitosti.

- Iako je produktivnost hrvatske mesne industrije na 56 posto prosjeka EU, od svih prerađivačkih industrija ona je i dalje najproduktivniji segment, uključujući i prehrambenu, kazao je Kovačević.

Smatra da to treba zahvaliti činjenici da je mesna industrija predvodnik u inovacijama, digitalizaciji, automatizaciji, robotizaciji te inovativnim reformulacijama receptura mesnih prerađevina sa smanjenim udjelom soli, masnoća, aditiva i alergena.

Cijene mesa rasle dvostruko brže nego u EU

Kovačević se osvrnuo i na cijene napominjući kako su od 2020. do danas cijene mesa u Hrvatskoj rasle dvostruko brže nego na razini EU. No za taj rast, kako je rekao, nije odgovorna mesna industrija.

Od 2020. do danas, kako je naveo, maloprodajne cijene i uvozne cijene mesa rasle su za 42 posto, dok su proizvođačke cijene u mesnoj industriji rasle tek 20 posto. U EU prosječno su rasle za 35 posto.

- To govori da moramo povećavati proizvodnju i kapacitete i smanjivati uvoznu ovisnost koja nam očito generira inflaciju i povećanje maloprodajnih cijena, istaknuo je Kovačević.

Rekao je i kako je domaća mesna industrija povećala ekonomičnost proizvodnje i kako su Vladine krizne mjere dale snažni doprinos stabilizaciji sektora.

U budućim mjerama i programima, kako je rekao, sektor očekuje više novca za investicije, što iz domaćih sredstava, što iz fondova EU kako bi se "povećala produktivnost, kapaciteti i konkurentnost domaće mesne industrije kako bi se domaća potražnja i potrošnja pokrivala prije svega iz domaće proizvodnje".

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek je istaknuo kako je prehrambena industrija, osobito industrija mesa jedna od najsnažnijih i najžilavijih u prehrambenom sektoru.

I on i predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK Vlado Čondić Galiničić su kazali kako je nužno raditi na povećanju proizvodnje. Tušek je podsjetio kako resorno ministarstvo poljoprivrede svojim mjerama i programima poseban naglasak stavlja na veću proizvodnju mesa i mlijeka i veću i snažniju potporu prerađivačkoj industriji.