Hrvatska i Italija udružile su snage i zajedničkim projektom Argos žele zaštititi Jadran. Nositelji projekta vrijednog 5,7 milijuna eura su instituti za oceanografiju i ribarstvo u Splitu i Anconi. S pomoću njega splitski je Institut osnovao Centar za napredna istraživanja sa 7 novih laboratorija.
Izradimo vlastite mjere i protokole za ribarstvo i marikulturu u Jadranu koje ćemo predlagati Europskoj uniji umjesto da slijedimo direktive iz Bruxellesa, koje često ne odgovaraju specifičnostima Jadranskog mora, kaže(u)?....
- Ključni dio projekta povezivanje hrvatske i talijanske strane jer mi imamo zajedničko more, imamo zajedničke resurse, mi moramo dogovarati i usklađivati mjere regulacije ribolova koje se odvijaju na području Jadranskog mora, rekao je ravnatelj Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split dr. sc. Nedo Vrgoč.
- Želimo izgraditi jadranski pristup ribarstvu i do pravih rješenja doći uz ravnopravnu suradnju ribara, političara i znanstvenika, rekao je menadžer projekta "Argos" Mauro Cosolo.
S pomoću projekta Argos splitski je Institut uložio 300.000 eura u kupnju ovog objekta u kojem je 7 novih laboratorija.
- Mi smo nacionalni referentni laboratorij za morske bio-toksine gdje pratimo pojavu lipofilnih i hidrofilnih toksina u školjkašima, rekla je mr. sc. Romana Roje Busatto iz Laboratorija za morske biotoksine.
U laboratoriju za molekularne analize dokazuju kako se tuna razmnožava i u uzgajalištima.
- Doživljava punu zrelost i očito joj je dobro u kavezima, mrijest se događa i jedinke jednostavno prolaze tako male kroz kavez i ostaju u divljini, kaže dr. sc. Ivana Lepen Pleić iz Laboratorija za molekularne analize.
Hrvatska i Italija slijede europsku strategiju smanjivanja broja ribarskih brodova, no za održivi ribolov nužne su takozvane no-take zone u kojima su zabranjene sve vrste ribolova. Takav je pilot-projekt bio uspješan u Jabučkoj kotlini.
- Jedini način da sačuvamo nešto, drugo ne postoji, postoje neke odredbe o minimalanim veličinama ribe i slično, ali jedino te no-take zone da ih bude puno na Jadranu, ne trebaju biti velike, ali da ih bude puno, rekao je predsjednik Ceha ribara Stjepan Nedoklan iz Hrvatske obrtničke komore.
- Pripremamo se za proglašanje jednog sličnog projekta koji bi se zvao utočište za lista, koje bi bilo slično Jabučkoj kotlini, a isto tako razmišljamo o uspostavi takvih zona u južnom Jadranu, kazao je ravnatelj Vrgoč.
Obveza je do 2030. pod zaštitom imati 30% Jadrana, a na ukupno 10% mora potpuno zabraniti ribolov.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!