16:19 / 04.04.2022.

Autor: M.L./HRT

Hrvatska i Njemačka pršte poslovnim optimizmom

Hrvoje Serdarušić i Željko Kardum

Hrvoje Serdarušić i Željko Kardum

Foto: HTV / HRT

Raste neizvjesnost, rastu cijene potrošačkih roba, ali i roba bitnih u proizvodnji. Nastavak sukoba u Ukrajini vrši pritisak na gospodarstvo koje se još nije dovoljno oporavilo od pandemije. Raste i pesimizam na strani ponude i potražnje – u poslovnoj klimi i među potrošačima. Anketni pokazatelj očekivanja njemačkog instituta te indikator potrošačkog povjerenja Europske Komisije pali su u ožujku snažnije od tržišnih očekivanja i vratili se na razinu početnih mjeseci pandemije.

- Indikator Europske komisije je skupni pokazatelj koji mjeri percepcije i očekivanja na pet razina različitih vrsta industrija. Ljudima taj indikator služi kao nekakav semafor – u jednoj ocjeni se dobije skupni pokazatelj da vidimo gdje se nalazimo. Prema poslovnim i potrošačkim očekivanjima se onda oblikuju različite ekonomske politike, objašnjava financijski analitičar Hrvoje Serdarušić za HRT. Dodaje kako je ispitivanje tih očekivanja važno jer pokreću ekonomiju. 


- Ako mi kao potrošači smatramo da će biti lošije, suzdržavamo se od nekih velikih izdataka. Kada vidimo da dolazi bolje vrijeme, upuštamo se u kupnje koje možda dosad nismo htjeli.


Prošli tjedan objavljeni su najnoviji podaci o potrošačkom optimizmu u Europi – pokazalo se kako u povjerenju da će biti bolje prednjače Grčka i Švedska, koje su u prilično različitim ekonomskim pozicijama.


- Uvijek se mjeri relativnost u odnosu na same sebe – ne gledamo je li toliko bolje susjedu, nego kako je nama, objašnjava. Na trećem mjestu optimizma kako će biti bolje našla se Njemačka, a slijedi ju Hrvatska.


- Ono što Europu, pa i svijet, više muči je inflacija – s njom ćemo se sigurno boriti malo dulje. Ona nije tako kratka i bezopasna. Očito je otpornija od onog što je većina ekonomskih analitičara očekivala, ističe. Dodaje kako treće mjesto Njemačke po optimizmu toliko ne iznenađuje jer je imala rast viši od očekivanja. Hrvatska pak, objašnjava, ima korekciju vrijednosti radi popuštanja covid mjera. 


- Prošli mjesec nam je vrijednost dosta pala, pa se sad na neki način vratilo. Industrija u hrvatskom slučaju ima najveći utjecaj, s obzirom na to da nosi veliki utjecaj u rezultatu ovog indeksa. Očito hrvatska industrijska proizvodnja i prodaja nisu tako loše – mi ju prečesto zanemarujemo jer se uvijek govori o turizmu. Barem je približno ista kao turizam, napominje.


Usporedno s podacima Europske Komisije, slične indikatore i slična istraživanja napravila je Hrvatska Narodna Banka. Paradoksalno, rezultati pokazuju da je došlo do pogoršanja potrošačkog optimizma, što se može povezati s utjecajem inflacijskih očekivanja 'pri čemu su se očekivanja u vezi s kretanjem cijena tijekom sljedećih 12 mjeseci, u odnosu na proteklih 12 mjeseci, nastavila na najvišim razinama otkad se provodi anketa'. 


- Rezultati su objavljeni 23.3. za veljaču, a u veljači je hrvatski indeks također pao, pa se sad vratio. Vjerojatno se radi o razlikama u načinu konstrukcije tih indeksa. Kod ovakvih stvari je bitno interpretaciju proširiti na nešto više mjeseci, da bi izbjegli ovakvi pogrešni signali, napominje Serdarušić.


Može li Hrvatska očekivati recesiju? 


- Ako prinosi na kraća dospijeća budu veći od onih na dulja – a takva se situacija dogodila prošli tjedan, to je signal za buduću recesiju. No, da bi se recesija zaista dogodila, takva razlika prinosa mora se zadržati neko vrijeme da bi se to zaista dogodilo. Indikator gleda u budućnost, nešto najavljuje da se možemo pripremiti. Jako je pouzdan i ne bi trebalo zanemariti signale koji dolaze s njegove strane, kaže Serdarušić. Dodaje kako je Hrvatska puno otpornija te da je situacija bolja nego što mislimo da je.


No, hrvatski građani ipak strahuju od rasta kamatnih stopa uslijed inflacije. 


- Europa je bila u negaciji, da taj problem ne postoji. Utjecaj visokih cijena energenata je značajan u svemu tome, ali inflacija je i monetarni problem. Ja već dulje govorim o rastu kamatnih stopa, i to i očekujem, naglašava. Dodaje i kako je vrlo važna politika koju provodi vlada. 


- U tom smislu bi puno važniji naglasak dao fiskalnom nego monetarnom dijelu. Godinama govorim da nam je naš visoki dug veliki problem. Puno smo se zadužili kada nismo trebali, a nismo nešto produktivno s tim dugom napravili. Sad smo u situaciji gdje se ne možemo dalje zaduživati. Fiskalnog prostora ima, ali ne toliko koliko bismo htjeli ili koliko je potrebno u ovakvim situacijama. Zato je u boljim vremenima potrebno raditi na takvim stvarima, zaključuje Serdarušić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!